PROBLEMI EUROPSKE UNIJE: Što sve potresa i zašto temelje ujedinjene Europe?

Zanimljivu analizu sedam osnovnih problema koji potresaju temelje Europske Unije objavio je ogranak britanskog lista Economist, EIU-Economist inteligens unita.

Pripremila: Gordana Ivas

Ukoliko bi Velika Britanija uskoro izglasala na referendumu opciju njezinog izlaska iz Unije, pokrenula bi se mnoga ekonomska i politička previranja, a u konačnici i kriza političke legitimnosti Europske unije.

U zemljama nečlanicama, intenziviralo bi se jačanje euroskeptičnih  političkih stranaka i u središte bi se stavilo nastojanje za povećanjem nadnacionalne integracije u eurozoni kao i pitanje migracijske krize uvjetovane događanjima na Bliskom istoku.

Grčka je pristala poduzeti daljnje korake kako bi dokazala da radi na obnovi ekonomije i time osigurala prilljev novih financijskih sredstava. Postavlja se ipak pitanje je li bilo koja grčka vlada, bez obzira na političku orijentaciju, sposobna sprovesti u djelo aktivnosti koje su neophodne za treći paket mjera spašavanja.

A kada bi i Grčka izašla iz EU to bi bio veliki politički neuspjeh ujedinjene Europe koja ionaka pribjegava do sada neviđenim oblicima monetarne politike. Nakon niza godina što Europa bilježi nultu kamatnu stopu, inflacija i rast su ostali blokirani na nižoj razini, a centralne banke su razmatrale mogućnost korištenja tzv.“helikopterskog novca“, što u prijevodu znači tiskanje novog novca.

Trenutno se na političkom horizontu ne naziru ni prava volja a niti realna sredstva za započinjanje fiskalne politike i ekonomske reforme koja bi potaknula oporavak regije. Pet najvećih ekonomija EU zahvaljujući globalnim trendovima je u problemima i vrlo je mala vjerojatnost da će uspjeti vratiti se na stopu rasta prije recesijske krize.

Stagnacija produktivnosti u Španjolskoj i Italiji ne zaustavlja se još od 2014. godine. Rusija pak ekspanziju zapadnog utjecaja na bivšem sovjetskom prostoru doživljava ozbiljnom egzistencijalnom prijetnjom. EU je vrlo slabo pripremljena na ovakve teškoće čemu u prilog govori i činjenica kako je do konsenzusa o uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji, nakon agresije na Ukrajinu, došlo tek nakon pada putničkog aviona iznad istočne Ukrajine i smrti državljana EU.

Izvjestan broj lidera EU je nedugo zatim počeo javno pozivati na ublažavanje sankcija, što nikako ne vodi do zaustavljanja budućih sukoba s Rusijom, jer politike susjednih zemalja Rusije ne miruju i ne pozdravljaju inertnost EU političara.

Izgleda kako vlade zemalja Europske Unije ne shvaćaju u potpunosti kako jačanje stranaka, koje su u pojedinim državama trenutno na margini, predstavlja opasnost za izravno rušenje političkih stranaka koje su do sada održavale reprezentativnu vladu. Drugim riječima, era masovne demokracije započeta početkom prošlog stoljeća definitivno prolazi.

Europu je zahvatila i najteža izbjeglička kriza od Drugog svjetskog rata. Visoko povjerenstvo za izbjeglice OUN (UNHCR) potvrdio je 20. prosinca 2015. da je od početka godine više od milijun izbjeglica i migranata stiglo u Europu. Usporedbe radi, 2014. je zabilježen priljev od 219.000 izbeglica.

Grčka, koja je prva na udaru, jedva se uspijeva nositi s takvim migracijskim valom. Naravno da je postignuti sporazum između EU i Turske dobro došao, ali ukoliko dođe do njegovog nepoštivanja, suočit ćemo se ponovo s realnim strahom od raspada Unije. Da podsjetimo, Turska će prema dogovoru za svakog vraćenog Sirijca iz Grčke u Tursku jednog Sirijca iz Turske smjestiti u Europu.