PRIJEDLOZI UGOSTITELJA: Hoće li se u Hrvatskoj legalizirati i “bakšiš”?!

Običaj ostavljanja napojnica star je i razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako jedni imaju već na računu ukalkuliranu vrijednost pružene usluge, drugi, poput SAD-a, očekuju napojnicu za pruženu uslugu, a kod nas to nije reguliran pa neki ugostitelji traže da se napojnice legaliziraju.

Napojnica, bakšiš, tringelt – dio je novca koji ostavljate najčešće u uslužnim djelatnostima kada ste zadovoljni pruženom uslugom. Štefica Čurila Kudelić desetljećima radi kao frizerka. Napojnica joj dobro dođe kao džeparac, kaže.

– Napojnice dobivamo kad je klijent zadovoljan uslugom, ali često dobivamo i za smijeh, kad smo nekome uljepšali dan, ili kad smo ga samo poslušali, kad smo imali neke probleme, i za to daju napojnice jer se osjećaju ugodno u našem ambijentu, kaže za emisiju Potrošački kod.

Ipak, napojnice se kod nas najčešće ostavljaju u restoranima i kafićima. – Ljudi ostavljaju minimalno. Najviše se zaokružuju računi, ako je račun od 19 kuna, zaokruži se na 20. Ako su zadovoljni ostave napojnicu, ako nisu – ne ostave ili jednostavno nemaju da bi mogli ostaviti, kaže Marijan Tači, vlasnik kafića za HRT.

Da bi svi ravnomjerno imali koristi od napojnice, u njegovu kafiću imaju zajedničku kasicu iz koje na kraju dana dijele prikupljeno. – Mi zasluženu napojnicu ostavljamo našem osoblju da oni međusobno podijele, da se nagrade za tu uslugu koju su pružili, kaže Tači.

Napojnice se ne tretiraju posvuda jednako. U Francuskoj je 15 posto servisa automatski obračunato na računima, a novac ide vlasniku, ne konobaru. U SAD-u je pak drukčija priča jer osoblje prima minimalnu plaću, a ostalo treba sam zaraditi putem napojnice. U Singapuru pak ih je – nekulturno ostavljati. Hrvatska ide u postupak regulacije.

– Naše udruženje gospodarskih djelatnosti je Ministarstvu gospodarstvaa, odnosno Poreznoj upravi dalo prijedlog koji ide za time, a pogotovo kad se napojnice plaćaju karticom, da bi napojnica do 10 posto bila neoporeziva, i to bi išlo djelatniku konkretno, a sve što bi išlo preko toga onda bi se oporezivalo, objašnjava za Potrošački kod Dragutin Gložinić iz HGK (Županijska komora Varaždin).

No riječ je o prijedlogu koji Porezna uprava tek treba razmotriti jer je pitanje napojnica još svojevrsna neregulirana siva zona.

Na pitanje smatra li da bi to bilo u redu da se uvede ili bi bilo previše konfuzno, vlasnik kafića Tači kaže: – Mislim da bi to bilo previše komplicirano s našom birokracijom, morali bi nove usluge otvarati i računati, pa onda još i naplata PDV-a. Mislim da bi bio problem.

Prema prijedlogu regulirale bi se samo napojnice plaćene putem kartica, dok bi plaćanje gotovinom i dalje bilo teško dokazivo. No s druge strane, kod nas su napojnice veće od 10 posto iznosa računa – vrlo rijetke. Intencija je države da oporezuje napojnice veće od 10 posto iznosa računa, no kako smo vidjeli u našoj priči – kod nas na sjeveru one su uistinu skromne.