PREDSTAVA U PETRINJI: Uz bagere i premijera “rušenje” počelo u subotu, ali samo za slikanje

Sve je u subotu bilo organizirano za naslikavanje u maniri socijalizma, onako uz bagere, jer se pojavio premijer Andrej Plenković, i eto – započinje rušenje teško oštećenih objekata u Petrinji, najprije robne kuće Petrinjka. 

Izvor: Media servis/Redakcija

Ali, bageri su stali čim je premijer Plenković otišao. I stoje i danas. Ponestalo valjda nafte čim su se televizijske kamere i fotoaparati ugasili.

Doznalo se kako za rušenje nije obavljena priprema i da se ono mora odgoditi. No, nije objašnjeno zašto se nije odgodilo i naslikavanje premijera.

Prvi radnici su u Petrinju stigli u subotu, ali konkretni radovi još nisu počeli, pa su novinari Miloševića pitali je li riječ o predstavi za javnost:

“Ono što je naša želja je da pokrenemo rušenje, da budemo proaktivni, da držimo ritam. Dakle, uz sve ove poslove, i brzih pregleda, razvoženja kontejnera, izgradnje kontejnerskog naselja. Nema razloga da radimo predstave, stvarno za to nema potrebe”, odgovorio je.

Danas je upućen dopis svim lokalnim Stožerima, kako bi se napravio popis prioritetnih objekata za rušenje: “Onda ćemo zajedno s njima odrediti listu rušenja. Puno lakše će nam biti rušiti državne zgrade, one u vlasništvu općina i gradova. Za ove privatne ćemo tražiti suglasnost vlasnika.”

Evo što je o obnovi škola na Banovini rekao ministar obrazovanja Radovan Fuchs: “Tada smo se kompletno fokusirali da se osposobe, u kontekstu ne samo obnove vraćanja u prvobitno stanje tih škola koje se mogu popraviti, nego da se pristupi cjelovitoj obnovi, odnosno projektiranju u tom kontekstu da se škole i statički učine sigurnim po svim kriterijima kako to struka propisuje.”

Inače, krajem siječnja Petrinju su posjetili i europski stručnjaci za potrese, koji su istraživali aktivnu tektoniku i posljedice nedavnog podrhtavanja tla. Koji je bio cilj njihovog dolaska otkrio je za Media servis Tvrtko Korbar, znanstvenik s Hrvatskog geološkog instituta:

“Cilj njihovog dolaska bio je zajednički sagledati razmjere površinskih manifestacija potresa na Banovini i pomoći nam u formiranju optimalne baze stručnih podataka koja će služiti za daljnje znanstvene analize i sve potrebe na poziv relevantnih tijela, Republike Hrvatske.”

Radilo se na prikupljanju površinskih podataka o pukotinama u tlu, o izljevima pijeska, te o drugim deformacijama na terenu, rekao nam je Korbar i dodao da postoje brojne sekundarne posljedice potresa:

“Kad dio tog pijeska, koji se prirodno nalazi na nekoliko metara dubine izađe van, tlo se donekle sliježe, popušta čvrstoća tla, ali svaku takvu pojavu treba lokalno pratiti, time se bave naši timovi za inženjersko-geološka istraživanja i za geohazard na toj lokalnoj razini.”

 

Komentiraj