PREDRASUDE I STRAHOVI: Koliko su ljudi i zašto još uvijek praznovjerni?!
Koliko smo samo puta vidjeli kako se ljudi hvataju za gumb kada prođe dimnjačar zato što to, kao, donosi sreću. Ili vjerovanje da ako vas uhvati svrbež u lijevom dlanu sigurno dobivate novac, da se nećete udati ili oženiti ako sjedite za kutom stola, da ćete zaplakati ako vam zatreperi desno oko, ili se radovati ako se to dogodi s lijevim.
Zujanje u lijevom uhu uvijek donosi dobre vijesti, a loše su ako se to događa u desnom. A tu je i naputak – ako ste krenuli na put i nešto zaboravili, nemojte se vraćati, jer to donosi nesreću.
“Strah je glavni izvor praznovjerja, a i jedan od glavnih izvora okrutnosti”, rekao je čuveni engleski filozof i reformator Bertrand Russell. Dokazano je da i danas ljudi strahuju od petka, od crne mačke, od broja 13. Zbog toga mnoge zračne luke u svijetu nemaju terminal s brojem 13, a fascinira i podatak kako čak 80 posto svjetskih nebodera nema oznaku za 13. kat. Znanstvenici će reći kako su praznovjerja i vjerovanja većinom dio tradicionalne kulture, a mnoga su postala i dijelom narodne tradicije.
Praznovjerje je i danas toliko ukorijenjeno u ponašanje ljudi svih kultura i vjera, pa mnogi vjeruju u vještice, magije, proročanstva, a mnogi, među njima i svjetski poznate osobe, zbog straha nose sa sobom razne hamajlije za koje su uvjereni kako im donose sreću i štite ih od raznih uroka. Slavna Madonna nosi tako za sreću crveni konac oko ruke, a nose ga i kolegice sa scene Rihanna, Britney Spears, Lindsay Lohan, a crveni je konac krasio i ruku Michaela Jacksona.
Ni sportaši nisu imuni na praznovjerje, pa su izvodili i rituale. Zvijezda košarke Michael Jordan ispod dresa Bullsa uvijek je nosio plave “sretne” gaće. Tenisač Rafael Nadal uvijek je ispred klupe za odmor slagao boce, a Goran Ivanišević vjerovao je kako mu u Wimbledonu donosi sreću to što svaki dan jede istu hranu.
Ljudi vjeruju da postoje i vještice
Dovoljno da se zapitamo zašto još uvijek ljudi slijede praznovjerje i u kojoj mjeri vjeruju u nevjerojatne stvari? Koja su hit-vjerovanja? Što su o tom fenomenu rekli znanstvenici, studije i globalna istraživanja? Ima li koristi i kakve od praznovjerja? Kakve su štete? Što kaže struka? Spomenimo odmah studiju Borisa Gershmana sa Sveučilišta u Washingtonu, u kojoj je sadržano veliko globalno istraživanje uz sudjelovanje oko 140.000 ljudi iz 95 zemalja svijeta. Rezultat – oko 40 posto, ili milijarda ljudi u zemljama koje su uključene u istraživanje, vjeruje i danas kako vještice postoje.
One donose zlo i nesreću, uglavnom su žene, a zbog njih se događaju loše žetve, vremenske nepogode, bolesti, poslovni neuspjesi… Novo istraživanje provedeno u SAD-u kaže kako se čak četvrtina odraslih osoba izjašnjava da su praznovjerni. Još je zanimljivije kako neki trendovi kojima se bavila struka pokazuju da su mladi danas i praznovjerniji od starijih. Tako su istraživanja pokazala da čak 70 posto američkih studenata ima neki poseban ritual za koji vjeruju da im donosi sreću prije odlaska na ispit. I veliki broj Kineza živi u uvjerenju da će im crvena boja i broj osam donijeti bogatstvo i sreću.
U Tajvanu je pak pravo čudo – kupci su spremni platiti više za paket proizvoda ako se broj proizvoda u paketu podudara s njihovim “sretnim” brojem. Posebno šokira istraživanje koje je pokazalo kako je smrtnost Amerikanaca japanskog i kineskog podrijetla mnogo veća četvrtog dana u mjesecu negoli ostalih dana. Istraživanje je obuhvatilo 210.000 ljudi u 25 godina. Razlog većeg broja umiranja četvrtog dana u mjesecu bio je njihov strah od broja četiri. Valja reći kako se na mandarinskom narječju i japanskom “četiri” i “smrt” izgovaraju gotovo jednako. Zbog straha izbjegavaju živjeti na 4. katu i ne žele na put 4. u mjesecu.
Postoje i pozitivni učinci
Znanstvenici su dokazivali i kako praznovjerje ima i pozitivne učinke na duševni život, jer neke oslobađa stresa, treme, napetosti i stresa. Amajlija ili neki znak poput držanja fige daju osjećaj kontrole nad određenom situacijom, ubijaju strah i čovjek se može osjećati sigurnije. Vjeruje da je odagnao nesreću. To je i neka vrsta samopomoći. Tako su eksperimenti pokazali da su mnogo bolje rezultate u nekim zadaćama imali oni kojima je rečeno: Držim ti fige!. Jer, izrazi i geste kojima dozivamo sreću jačaju samopouzdanje i poboljšavaju izvedbu onog što radimo. Na neki način praznovjerje pojačava sigurnost i samouvjerenost koja poboljšava izvedbu zadataka i radni učinak.
Zanimljivo je i konkretno istraživanje u što ljudi najviše vjeruje kada je riječ o praznovjerju. Tako 86 posto ljudi kuca u drvo, 49 posto vjeruje da će sve krenuti loše ako prođu ispod ljestava, 24 posto vjeruje da razbijeno ogledalo nosi sa sobom sedam godina nesreće, 25 posto ljudi zazire od broja 13, a 24 posto vjeruje u moć hamajlija i sretnih privjesaka. A poseban je hit da ni znanstvenici nisu imuni od praznovjerja, jer se njih 15 posto plaši broja 13. Struka kaže da praznovjerje ponekad donosi i neke psihološke prednosti. Ono ima umirujući učinak. Ako ljudi vjeruju da su sretni, manje će primjećivati loše trenutke i manje će ih se sjećati. Praznovjerje posebno pomaže kada je u društvu manje sigurnosti, kada prijeti neka ugroza i vlada strah. A u strahu su velike oči i nije teško hvatati se za gumb, izbjeći prolaz ispod ljestava, držati fige…