PRAVOBRANITELJICA LORA VIDOVIĆ: Zaštita seksualno zlostavljane djece ne funkcionira

Obilježava se Europski dan žrtava kaznenih djela, a u Hrvatskoj mnoge žrtve kaznenih djela, uključujući i djecu, nemaju adekvatnu podršku.

Izvješće: Andrea Barać

Žrtve kaznenih djela trebale bi imati podrušku od trenutka počinjenja kaznenog djela, tijekom sudske procedure i ako treba nakon nje, što nemaju svi u Hrvatskoj, izjavila je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Posebno je istaknula problem obeštećenja što se odvija jako sporo te upozorila na teret nasljeđa prošlosti.

“Žrtve ratnih zločina i civilne žrtve rata još uvijek u većini slučajeva uzaludno čekaju obeštećenje”, izjavila je Teršelič.

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić, pak, ističe da moramo jačati svijest o potrebi za potpunu podršku žrtvama kako bi se izbjegla i sekundarna viktimizacija jer, kako kaže, ponekad se dogodi da žrtva nakon što prijavi kazneno djelo zažali što je to učinila te ponovno postaje žrtvom zbog nerazumijevanja svih nas.

Što se tiče žrtava koje su izborile nadoknade štete Šimundža-Nikolić ističe da je u posljednje dvije godine od 130 zahtjeva koje je zaprimio Odbor za naknadu žrtvama kaznenih djela, njih 40-ak dobilo naknadu, koja je više simbolična.

“Zakon koji to regulira praktički daje pravo na naknadu samo žrtvama koje su izravno pretrpjele nasilje kao i posrednim žrtvama. Znači nije svaka žrtva kaznenog dijela ta kojoj je nužno čim je žrtva ostvariti naknadu”, istaknula je Vedrana Šimundža-Nikolić.

Istaknula je i kako su u posljednjih 10 godina prekršena prava više od 4.000 djece žrtava. A da je situacija nezadovoljavajuća po pitanju zaštite djece, smatra i pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja se susreće s brojnim pritužbama žrtava i njihovih roditelja.

“Kad je riječ o najtežim kaznenim djelima kao što je seksualno nasilje nad djecom, zaštitne mjere zapravo ne funkcioniraju”, upozorila je pučka pravobraniteljica.