PRAVOBRANITELJICA LJUBIČIĆ: DORH-u je upućena kaznena prijava protiv redatelja Matanića

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uputila je DORH-u kaznenu prijavu protiv redatelja Dalibora Matanića.

Priopćenje pravobraniteljice prenosimo u cijelosti:

“Vezano uz brojne medijske upite koji ovih dana stižu na adresu naše institucije zbog javnog priznanja redatelja Dalibora Matanića o seksualnom uznemiravanju više djevojaka i žena kroz dulje vremensko razdoblje, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova daje sljedeće javno priopćenje.

Temeljem izmjena Kaznenog zakona iz 2021. godine (NN 84/21), Spolno uznemiravanje iz članka 156. Kaznenog zakona progoni se po službenoj dužnosti ukoliko postoji odnos zavisnosti ili podređenosti žrtve u odnosu na počinitelja – na što za sada upućuju inicijalne informacije u ovom slučaju, za što je zapriječena kazna do 2 godine zatvora.

Za ovakvo rješenje Pravobraniteljica se zalagala godinama te upućivala preporuke nadležnima tražeći izmjene članka 156. Kaznenog zakona u opisanom smjeru. Navedene izmjene svakako doprinose učinkovitosti progona ovog kaznenog djela jer se više ne traži podnošenje prijedloga žrtava u roku od 3 mjeseca već se djelo progoni po službenoj dužnosti (dakle i po saznanju iz medija), a zastarni rok je produljen na 10 godina. Anonimnost prijava nikada ne isključuje postupanje, ali ograničava mogućnosti kažnjavanja ukoliko se putem provedene istrage ne doznaju imena žrtava, odnosno svjedoka i/ili se ne dođe do drugih materijalnih dokaza koji upućuju na krivnju osumnjičenog. Drugim riječima, po svakoj prijavi za bilo kakvo kazneno djelo i/ili drugi prijestup uvijek se postupa, bez obzira da li je prijava anonimna ili ne.

Pravobraniteljica je sukladno svojim ovlastima iz Zakona o ravnopravnosti spolova uputila DORH-u kaznenu prijavu i zatražila od njih informacije o poduzetom. Planira u suradnji s policijom i DORH-om nastaviti pratiti daljnji tijek postupka, kao i postupati po eventualnim zaprimljenim prijavama. No, napominjemo kako Pravobraniteljica nema nikakvih ovlasti nad radom i odlukama DORH-a i pravosuđa niti se smije miješati u postupke koje provode pravosudna tijela.

Pravobraniteljica za sada nije zaprimila ni jednu prijavu i/ili pritužbu od žrtava, niti su joj se obraćale predstavnice iz inicijative “Spasi me”. No, ukoliko zaprimi prijavu i/ili pritužbu s obilježjima kaznenog djela, ponovo će postupiti sukladno ovlastima i nadležnostima propisanim u članku 23. stavak 4. Zakona o ravnopravnosti spolova te podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Konačno, Pravobraniteljica napominje kako su ovakve pojave zapravo posljedica nedostatka obrazovanja društva na svim razinama, a posebice struke, u koju svakako ubrajamo i novinarsku struku, i to o temama ravnopravnosti spolova, o pogubnosti nasilja i nasilničkog ponašanja, o spolnom i zdravstvenom odgoju, o građanskom odgoju, o nenasilnim metodama rješavanja konflikata i slično.

Uz sve navedeno, naš sustav suzbijanja seksualnog nasilja nije izgrađen oko konkretne i cjelovite strategije prevencije koja bi ciljala na otklanjanje uzroka nasilničkih obrazaca ponašanja u društvu već oko represije i kažnjavanja. A takav pristup, uz deficit kontinuirane i sveobuhvatne edukacije pravosuđa i poslodavaca iz državnog i privatnog sektora o međunarodnim instrumentima i standardima procesuiranja slučajeva seksualnog i rodno utemeljenog nasilja, ne može se učinkovito obračunavati s nijednom pa ni s ovom vrstom nasilja.

Stoga predlagane promjene i preporuke Pravobraniteljice prvenstveno smjeraju reformi cjelokupnog sustava borbe protiv rodno utemeljenog i seksualnog nasilja i to promjenom društvenog fokusa s otklanjanja isključivo posljedica nasilja kroz kažnjavanje i osude, na paralelno ustrojavanje mehanizama za učinkovito otklanjanje samih uzroka nasilja, primarno kroz ranu prevenciju te kroz obrazovanje i edukaciju koji bi ciljali otklanjanju uzroka nasilničkih obrazaca ponašanja u društvu.

Međutim, da bi se navedeni negativni trendovi preokrenuli potrebno je ustrojavanje kvalitetne i dugotrajnije podrške žrtvama, ali i dugotrajne psihosocijalne podrške počiniteljima nasilja kako bi se smanjio recidiv te omogućila njihova učinkovita reintegracija u društvo”, navodi se u priopćenju pravobraniteljice.