PRAVA MIGRANATA: Ne smiju svi koji su ušli ilegalno biti prisilno vraćeni

Snimke prisilnog vraćanja migranata na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine ponovo su pokrenule raspravu o stanju na vanjskim granicama Europske unije i tzv. pushbackovima. Što kažu pravni stručnjaci?

Na pet različitih mjesta na hrvatsko-bosansko-hercegovačkoj granici su novinari iz više zemalja snimili takozvane pushbackove. Na snimkama koje su nastale od svibnja do rujna 2021. dokumentirano je jedanaest slučajeva u kojima se prisilno iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu vraća migrante koji su neregularno prešli granicu. Više od 140 ljudi je pritom očito vraćeno bez provjere je li im potrebna zaštita.

Po navodima organizacija za ljudska prava prošle je godine samo na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine bilo više od 16 tisuća pushbackova. Slične stvari se događaju u novije vrijeme i na granici Poljske i Bjelorusije, kao i  na morskoj granici između Grčke i Turske.

Nasilno vraćanje osoba koje su granicu prešle iregularno već godinama kritiziraju političari i organizacije za ljudska prava. „Pushbackovi su jednostavno ilegalni“, kaže za Deutsche Welle Gillian Triggs, zamjenica šefa UNHCR-a. Ali, pushback je politički pojam koji pravno nije jasno definiran. Pravni propisi u vezi s granicama su komplicirani.

Smije li neka zemlja nasilno spriječiti prelazak svoje granice?

Država načelno može slobodno odlučivati o dopuštanju ulaska u zemlju. Na koji način će država štititi svoje granice i time svoj suverenitet, to je unutar Europske unije u nadležnosti svake njezine članice. Koliko strog će biti režim na granici odlučuje vlada svake zemlje. Ali, granična policija pritom mora poštivati međunarodno pravo. Ona mora primjenjivati prikladne mjere, djelovanje državnih institucija ne smije kršiti ljudska prava.

Ne smiju svi ljudi koji su ilegalno prešli granicu neke zemlje biti vraćeni u susjednu zemlju. Nije dopušten kolektivni izgon i takozvani refoulement (od francuskog refouler – vratiti natrag). Od 1951. je u Ženevsku konvenciju o izbjeglicama unesen pojam refoulement i time je to pravilo postalo dio međunarodnog prava koje vrijedi u cijelom svijetu. Zabranjuje se državama vraćanje osoba u zemlje u kojima im prijete mučenje ili druga teška kršenja ljudskih prava.

Koja prava imaju oni koji su iregularno prešli granicu?

Europska konvencija o ljudskim pravima (EMRK) koju je potpisalo 47 zemalja definira zabranu kolektivnog izgona u Četvrtom dodatnom protokolu. Oni koji su ilegalno ušli u neku zemlju ipak se ne mogu bezuvjetno pozivati na tu odredbu kako bi spriječili izgon ili iznudili ulazak u zemlju. U presudi iz veljače 2020. je Europski sud za ljudska prava pushbackove naknadno legalizirao. Podnositelji žalbe iz Malija i Obale Bjelokosti nisu se mogli pozvati na zabranu kolektivnog izgona jer su nasilno i neregularno prešli granicu španjolske ekskalve Mellile u Maroku, iako je postojao legalni, otvoreni granični prijelaz.

Dok se migranti koji ilegalno uđu u neku zemlju mogu pozivati samo na zabranu kolektivnog vraćanja, izbjeglice u smislu Ženevske konvencije imaju puno bolju pravnu zaštitu od vraćanja natrag zahvaljujući zabrani refoulementa.

Pushbackovi tražitelja azila koji su već na teritoriju Europske unije prema tomu krše odredbu zabrane refoulementa ako nije provjerena individualna potreba za zaštitom. „U trenutku kad netko dođe na teritorij neke članice Europske unije on ima pravo postaviti zahtjev za azilom, koji onda mora biti preispitan“, objašnjava hamburški stručnjak za pravo mora Alexander Proelss.

UNHCR i vodeći stručnjaci za međunarodno pravo u međuvremenu polaze od toga da zabrana refoulementa čak stupa na snagu neposredno na granici, i ako dotična osoba nije stupila na teritorij EU-a.

Vraćanje na otvorenom moru je poseban slučaj

Kod vraćanja na moru važnu ulogu igra udaljenost od kopna. Suverenost neke države u pravilu završava 12 morskih milja od vlastite obale. Ako obalna straža – kao što se u više navrata događalo u prošlosti – prisili izbjegličke čamce na povratak izvan te zone, na otvorenom moru, to ne predstavlja kršenje zabrane refoulementa. Istovremeno su svi kapetani brodova obvezni pružiti plovilu pomoć ako mu prijeti opasnost potapanja.

Ulazak u Europsku uniju ipak može biti uskraćen onima koji traže pomoć. „U međunarodnom pravu mora nema obveze da država u koju takav brod pristane, primjerice Italija ili Grčka, mora tolerirati da se spašeni ljudi tamo smiju iskrcati na kopno“, objašnjava pravnik Proelss. Bilo na kopnu ili na moru, samo rijetki od onih koji su doživjeli puschback imat će snage i novca da se pravnim sredstvima suprotstave vraćanju natrag.

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!