POVRATNA NAKNADA: Litra mlijeka poskupljuje za 0,52 kune
Prema prošlogodišnjoj najavi, boce od mliječnih proizvoda konačno se vraćaju u sustav povratne naknade, što znači da će se milijuni komada plastične ambalaže adekvatno zbrinuti.
Piše: Branimir Fagač
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odlučili su da “Sukladno Uredbi o izmjeni Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom i Pravilniku o izmjeni Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda uključuje se u nacionalni sustav povratne naknade od 1. srpnja 2021. godine”.
No, to, naravno, kao i uvijek, u ‘Lijepoj našoj’, razlog je za novi rast cijena.
Proizvod će tako, prema upućenim izvorima, poskupjeti 52 lipe (50 lipa je povratna naknada, a 2 lipe je naknada za zbrinjavanje koju plaća proizvođač, no ući će u konačnu cijenu proizvoda).
Kupac će tako platiti 52, a u povratu ‘dragocjene’ ambalaže dobiti tek 50 lipa.
Iako je vraćanje mlijeka u sustav povratne naknade trebalo zaživjeti početkom tekuće godine, proizvođačima su dali određeni rok da se prilagode, jer svježe mlijeko dolazi uglavnom (i jedino) s domaćih farmi.
Dakle, povratna naknada od 0,50 kuna vrijedit će za ambalažu mlijeka, ali i bočice od inih tekućih mliječnih proizvoda.
Odluku o uvođenju povratne naknade ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda koju je ranije potvrdio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sad je potvrdilo i Ministarstvo, jer je u međuvremenu, neslužbeno, bilo nejasnoća vraća li se ona ili ne.
“Pitanja ambalaže važan su dio i Europskog zelenog plana. Komisija će predložiti da se sva ambalaža može ponovno upotrijebiti ili reciklirati do 2030. godine”, kažu u FZOEU.
Kod nas je naime, prema podacima FZOEU-a, 2019. godine sakupljeno 701,368.136 boca u sustavu povratne naknade, od toga 414,311.089 PET boca, 179,091.447 limenki i 107,965.600 staklenih boca. Taj broj se povećava iz godine u godinu
Nadalje, iz Hrvatske su poljoprivredne komore još krajem ožujka rekli da je uvođenje povratne naknade za mlijeko i ine tekuće mliječne proizvode težak udarac za domaću proizvodnju, te od Vlade zatražili da opozove tu odluku.
U njihovom se zahtjevu traži “da se još jednom preispita ova odluka koja će zasigurno nanijeti dodatni udar na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda domaćih proizvođača, koji se i inače teško nose sa sve većom uvoznom konkurencijom, ali i brojnim nepoštenim trgovačkim praksama koje su prisutne na tržištu u Hrvatskoj”.
Naime, HPK je stava da će uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode imati snažno destimulirajući utjecaj na primarnu proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj.
Mladen Jakopović, predsjednik HPK, dodao je i kako se svježe mlijeko koje je 100 posto proizvedeno na hrvatskim farmama dominantno pakira u PET ambalažu, a uvođenjem povratne naknade domaće će mlijeko na polici trgovina za krajnjeg kupca poskupjeti za visokih 50 lipa po litri.
Krajnji će kupac, istovremeno, drže u Komori, uspoređujući cijene mlijeka u trgovini birati jeftiniji proizvod, te će potrošači svježeg mlijeka postati potrošači jeftinijeg – trajnog mlijeka u tetrapak pakiranju.
Nadalje, iz Komore upozoravaju kako u kategoriji trajnog mlijeka na hrvatskom tržištu dominira mlijeko privatnih robnih marki koje je pretežno uvozno i koje se vrlo često potrošačima nudi i po dampinškim cijenama.
Sličnih naknada, kako navode, nema u većini država EU ‘koje vode brigu o svojoj proizvodnji, te na sve moguće načine nastoje olakšati poslovanje domaćih proizvođača’.
Tako primjerice, prema upućenim izvorima, od svih članica EU, tek devet članica ima organizirani sustav povratne naknade, a kod svih je isključena povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode.
“U ostatku svijeta sustav povratnih naknada postoji u 41 zemalja i u svima je,naravno, isključeno mlijeko i tekući mliječni proizvodi”, kažu u HPK-u.
U Hrvatskoj je pak proteklih godina svijesti o povratu plastičnih boca dodatno narasla, te je “ovo novo uvođenje naknade sigurno još jedan oblik parafiskalnih nameta na teret domaćih proizvođača i proizvodnje”, ističu iz Komore.
Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK, upozorava kako će Vlada RH uvođenjem povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode dovesti do smanjenja potrošnje svježeg mlijeka, a samim time i do pada njegove proizvodnje u Hrvatskoj.
“Uvođenje povratne naknade direktno je pogodovanje trgovačkim lancima i daljnjem jačanju uvoza trajnog mlijeka”, poručio je Rešetar.
Iz HPK su podsjetili i kako je Odbor za mljekarstvo nedavno pozvao nadležne državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu jer se zadnjih mjeseci potrošačima nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja, šahovnice i kockice, čime se obmanjuje i vara potrošače o njegovu podrijetlu.