POTRAGA ZA RADNICIMA: Poslodavci ih trebaju 100 tisuća – najviše u ugostiteljstvu
Čak 33 posto hrvatskih poslodavaca planira povećati broj zaposlenih do polovice ove godine, pokazali su rezultati prvog istraživanja o prognozama zapošljavanja u Hrvatskoj, koju je provela tvrtka Manpower.
Izvješće: Media servis
Najveći rast zapošljavanja predviđa se u sektoru ugostiteljstva i turizma, za 48 posto, kao i za 46 posto u građevinskom sektoru. Dok se najviše novih radnih mjesta u drugom tromjesečju od 40 posto očekuje na području zapadne Hrvatske, rezultati istraživanja pokazuju i da će najmanje zapošljavanja biti kod poslodavaca u središnjoj Hrvatskoj. Najmanja stopa planiranja zapošljavanja jest u sektoru prometa, logistike i komunikacije, svega 21 posto.
Uzimajući u obzir i poslodavce koji su tijekom istraživanja najavili da će u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja smanjiti broj zaposlenih, drugi kvartal 2018. godine trebao bi donijeti rast zaposlenosti od 29 posto.
“Istraživanje o prognozama zapošljavanja u drugom tromjesečju ove godine pokazuje da su hrvatski poslodavci vrlo optimistični kad je u pitanju rast broja novih radnih mjesta u slijedećem kvartalu. Dosta tog samopouzdanja, iskazanog u istraživanju, ima svoj temelj u sezonskom zapošljavanju, koje raste kako se približavamo ljetnim mjesecima i novoj turističkoj sezoni“, izjavio je Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska.
No, isto tako je i upozorio. “Nama treba 100 tisuća ljudi odmah, kako bi zadovoljili potrebe hrvatskog gospodarstva. U suprotnom mislim da ovakvu prognozu nećemo moći više dijeliti”, izjavio je Biškup.
U zemlji u kojoj je na Zavodu za zapošljavanje manjak od 30 tisuća nezaposlenih u odnosu na potrebe, poslodavci traže nova zapošljavanja. Biškup je to protumačio ovako.
“Vrlo jednostavno. Zato što nemamo dovoljno radne snage na tržištu. Zato što nemamo imigracijsku politiku. Zato što je fiskalna politika trenutno takva da ne vodi tome da radna mjesta budu dovoljno atraktivna. Znači, da je za određeno radno mjesto osoba plaćena manje nego što bi mogla biti zapravo plaćena, upravo zbog tih fiskalnih nameta. Ali i zbog toga što nismo dovoljno uložili u edukacije i podizanje kompetetivnosti naših radnika u Hrvatskoj”, objasnio je.
Zaključio je da se svi zajedno trebamo trgnuti i poboljšati povlačenje EU novca te izraditi imigracijske politike.