PORUKE S OLTARA: Mnogo je vjernika u marijanskim svetištima Hrvatske
Brojni vjernici povodom blagdana Velike Gospe hodočastili su u marijanska svetišta diljem zemlje. Euharistijsko slavlje na Trsatu prevodio je provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto koji se pritom dotaknuo tragično preminulih pomoraca u Malom Lošinju.
Izvor: Media servis
”Baš znakovito za nas, spominjemo se pokojnoga Boška i Marka i Denisa i svih ožalošćenih. Njihovih obitelji, ali i djelatnika Jadrolinije ti svih koji su na bilo koji način s njima povezani. Kao svako ljudsko iskustvo smrti, vidimo da ljudska riječ ne može dati ono konačno, ne možemo opisati bol i tugu koju osjećamo”.
U najvećem Marijanskom svetištu na jugu Hrvatske, onom u Sinju, procesiju i misu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. Slavlje u Sinju ove godine ima poseban značaj jer je u lipnju odlukom pape Franje Gospina crkva uzdignuta na čast bazilike.
“Stavimo na ovaj Marijin blagdan pod njezin plašt i njezinu zaštitu naše obitelji, djecu i mlade, starije i bolesne. Zamolimo ju da kao što je bila majkom naše prošlosti, neka bude majkom i naše sadašnjosti i budućnosti.”
Tisuće hodočasnika pristiglo je i u Svetište Majke Božje Aljmaške gdje je pred mnoštvom okupljenih središnje misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić:
”Svojom vjerom i po svom bezgraničnom povjerenju i predanju Bogu ona je postala primjer žene vjernice, znak novoga načina života”.
Rijeke ljudi slile su se i u svetište Majke Božje Bistričke. Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša:
”Tako i mi u svojim životima budimo ponizni ljudi, a ne oholi ljudi jer preko poniznosti stječemo svetost i proslavu za nebo. Isto tako, mi smo svjesni da smo grešni ljudi i da je teško biti svet i ponizan”.
Hrvatska njeguje dugovječnu tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Salezijanac don Mihovil Kurkut za Media servis je rekao da na svijetu postoje tri naroda koji su najviše vezani uz Gospu, a to su meksički, poljski i hrvatski.
“Zašto je to tako? Pa vjerojatno zato što smo imali jako tešku povijest, povijest puno ratova, nepravdi često i dugog stoljećima, nismo imali svoju državu i na neki način narod je osjetio da je potrebna majčinska blizina i pomoć Gospe jer nema nas tko drugi zaštititi. Tako da na neki način hrvatski narod baš poput djece, koji traži od svoje nebeske majke pomoć u svim izazovima našega življenja.”