POPIS STANOVNIŠTVA: Popisivači i kontrolori otkrili niz problema i propusta – DZS odbacio optužbe

Iako je prema prvotnom planu popisivanje stanovništva trebalo završiti prije više od mjesec dana, terenska je faza popisivanja završena krajem prošloga tjedna.

Izvor: Meduia servis

Mnogi su se građani tada oglasili putem društvenih mreža navodeći kako ih i dalje nitko nije popisao. O tom, ali i o nizu drugih problema i propusta ovogodišnjeg popisivanja razgovarali smo sa popisivačima i kontrolorima. Na oštre je optužbe reagirao i Državni zavod za statistiku.

“Ja sam zapravo cijelo vrijeme radila sa nepravilnom aplikacijom. Taj sustav se stalno rušio, pa nismo mogli uopće ući u novu popisnicu ili je urediti, pa se popisnice nisu slale, pa se ne može izbrisati. Jako loše napravljena aplikacija u koju se utrošilo puno novca.”

Prepričava za Media servis Ida, jedna od 8000 popisivača koji su više od mjesec dana proveli na terenu, kucajući od vrata do vrata. Jedan je to u moru organizacijskih problema prvog, u potpunosti digitalnog popisa stanovništva. Naspram 5000 do 6000 kuna koliko joj je, kako tvrdi, bilo obećano tijekom edukacije, ona će ostvariti prihod od tek 3500 kuna. I nije jedina. Sličnu sudbinu dijeli i Luka.

“Psihički, ali i fizički zamoran posao. Bit ću zapravo razočaran ako budem nedovoljno plaćen. Zato što mislim da ovaj posao treba biti puno više plaćen.”

Problem je, pojašnjava nam jedna od kontrolorki popisa, u dokumentu kojim se naknada obračunava.

Prva verzija dokumenta predviđala je 400 kuna za odslušanu edukaciju, 8 kuna za preuzimanje kontrolne šifre iz prve faze, ispunjeni upitnik za osobu 8 kuna, za kućanstvo i stan 4 kune te jednako toliko za podatke o stanu. Treća je stavka tog dokumenta, iznimno propisivala dodatnu naknadu zbog raspršenosti terena u županijama, ovisno o postotku nestambenih zgrada, praznih stanova ili adresa bez popisnih jedinica kao što su škole, trgovine, pošte, i slično.

“Taj dokument vezano za raspršenost terena mi nismo niti znali da postoji jer se to naravno skriva od popisivača i kontrolora, ili barem većeg dijela njih. Tražili smo nešto da ti ljudi ne rade za 2000-3000 kuna. I onda su oni rekli ‘Pa dobro, postoji u našim financijskim dokumentima jedna varijanta na konto koje se može dobiti dodatna naknada i zove se raspršenost terena‘.”

U drugoj pak verziji istog dokumenta koji su dobili početkom studenog treća je stavka izmijenjena s naznakom da se odnosi samo na ruralna područja. Media servis u posjedu je dokumenata koji to i dokazuju.

Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković pojasnila je za Media servis kako ta stavka predstavlja iznimku, a ne pravilo.

“Nije im bilo obznanjeno upravo zbog toga što se ta naknada za raspršenost dodjeljuje u iznimnim slučajevima. Njima je bilo, kako sam i rekla, uglavnom na ruralnim područjima, njima je bilo obznanjeno ono što će oni zaraditi kada razduže sve svoje popisne krugove.”

Na vrata popisa stanovništva pokucali su i brojni drugi problemi. Jedna od kontrolorki popisa istaknula je za Media servis kako su do izražaja posebice došli propusti u komunikaciji onih sa vrha hijerarhije. Službene upite o primjerice datumima isplate, tvrdi kontrolorka, Zavod je u potpunosti ignorirao.

“Mi imamo problem u komunikaciji od samog početka suradnje gdje se nama daju nepotpune informacije, gdje nas se ne upućuje u cijeli proces. Znači, hrpu toga smo mi morali sami otkrivati u procesu rada, surađivati, jedni drugima pomagati što se tiče odgovornih osoba iz statističkog zavoda.”

Ravnateljica Zavoda odbacila je takve tvrdnje navodeći kako su imali jako dobru komunikaciju sa svim sudionicima popisa, kao i sa svim sudionicima organizacije popisa.

“Na vrijeme su dostavljene financijske upute koje su, između ostalog, sadržavale i datum isplate naknade popisivačima. U potpunosti odbacujem bilo kakvu mogućnost da smo mi skrivali ikakav datum isplate. Konkretno datum je završio 14. studenoga. Naknade isplaćuju županije i Grad Zagreb do 30. studenog 2021. godine. Mislim da je isplata naknade 14 dana nakon završetka popisa sasvim jedan razuman rok.”

Također je odbacila i sve tvrdnje da je velik dio građana i nakon završetka popisa ostao nepopisan.

Kontrolorka pak navodi i da su popisivači, a posebice popisivačice, bili izloženi neviđenim poniženjima na terenu.

“Ono što se događa non-stop jest opstrukcija, gdje su jednostavno tretirani ljudi koji su nosili teren kao zadnje prašinare, kao potpuno bezvrijedne. Djevojke su čak bile i seksualno zlostavljane, na način da su dobivale poruke na svoje privatne telefone sa seksualnim ponudama.”

Što se tiče obavijesti o ponovnom dolasku popisivača, pojašnjava nam Brković, ostavljali su se i brojevi telefona sa web stranica Zavoda. Navedeni sporni slučaj sa seksualnim uznemiravanjem, kaže, nitko nije prijavio.

“Imali smo par prijava od strane popisivača o neugodnostima na koje su nailazili. Isto tako smo imali i par prijava od strane građana na ponašanje popisivača. Moram reći da smo mi na to jako promptno reagirali i prijavljivali policiji ukoliko je bilo slučajeva. Al opet kažem, žao mi je ako su popisivači imali neugodnih iskustava.”

I dok neizvjesno čekamo rezultate ovog popisa koji će biti poznati za manje od 60 dana, popisivači iz naše priče sigurni su samo u jedno:

“Bi li opet išao raditi popis? Ne.”

“Ne bih. Da sam kruha gladna, ne bih.”