POLITIČKI ANALITIČARI: Evo po čemu će se pamtiti deveti saziv Hrvatskog sabora

Hrvatski sabor jučer je prijevremeno raspušten. I dok čekamo da predsjednik države Zoran Milanović obavijesti javnost kada će se održati parlamentarni izbori, analizirali smo što je sve obilježilo deveti saziv hrvatskog parlamenta.

Izvor: Media servis

Na dan 14. listopada 2016. u klupe Hrvatskog sabora, pred tadašnjeg predsjednika Božu Petrova, kojeg je 5. svibnja iduće godine zamijenio Gordan Jandroković, sjeo je 151 zastupnik. U više od tri i pol godine deveti saziv Sabora raspravljao je o 1702 točke, a zastupnici su izglasali rekordnih 735 zakona.

Što je bilo dobro, objasnio je za Media servis politički analitičar Žarko Puhovski: “Ono što je, po mom sudu, bilo dobro je što su prihvaćeni važni dokumenti – od Istanbulske konvencije nadalje, da su promijeni neki loši zakoni i učinjeni barem manje lošima te u tome što se u Saboru, u nekoliko navrata, jasno pokazalo da se korespondira s realnošću društva, recimo u trenucima koronakrize.”

Deveti saziv Sabora zasjedao je osim iz zgrade s Markova trga i iz bivše INA-ine zgrade te jednog zagrebačkog hotela. Iako u nepunom mandatu, zasjedali su 421 dan, odnosno 2938 sati, a zastupnici su se za riječ javili čak 50 tisuća puta. Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan rekao nam je koji je govor zapamtio.

“Jedina svjetla točka je onaj govor Ivane Ninčević Lesandrić o patnjama svih žena koje završe u bolnici sa sličnim problemima, na kiretažama i komplikacijama oko poroda. To je odjeknulo čak i svijetom, to je jedna od rijetkih iznimki. Nemate niti jednu drugu situaciju osim nakaradnih iznošenja, svađanja, skoro tuče u Saboru, što govori o tome da se Sabor srozao na najniže što su mogli”, ispričao je Macan.

Puhovski smatra da je u ovom mandatu pokazan intelektualno najniži nivo. “To je mandat u kojem se raspravljanje svodilo na svađe bez ozbiljnog sadržaja. To je mandat u kojem je bio puno pretrčavanja, preletavanja i prelaženja s jedne strane na drugo što znači da stranke kao političke jedinice ne funkcioniraju dovoljno dobro i time je doveo do poremećaja u konstituiranju većine i manjine”, rekao je Puhovski.

Po prvi puta u hrvatskom parlamentu, zastupnici su odradili nekoliko cjelonoćnih zasjedanja, no većinom su pričali pred praznim kupama.

“Sabor se tako sam postavio da nije bitan građanima i onda ga niti građani ne doživljavaju, time više što su gledali duge sjednice bez rezultata, bez kvalitetnih rasprava ili praznu dvoranu. Mislim da će se građani uredno sjećati prazne dvorane kada su bile neke bitne rasprave i da nikog nije bilo u sabornici”, objasnio je Macan.

U nekim trenucima, Sabor je pak izgledao poput pravog cirkusa – zastupnici su fizički izbacivani iz sabornice, unosili su i bacali rekvizite po parlamentu, verbalno se pa gotovo i fizički sukobili jedni s drugima, ali i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Profesor s Fakulteta političkih znanosti Dražen Lalić smatra da deveti saziv nećemo po mnogoćemu pamtiti:

“Mislim da je on tu bio puno lošiji po individualnoj kvaliteti zastupnika, po kvaliteti rasprave, a isto tako i po toleranciji, odnosno netoleranciji koja se izražavala u saborskim raspravama.”

Macan je istaknuo da više od 30 zastupnika neće ponovno sjesti u saborske klupe. “Što je sramotno za taj saziv, ali to je rezultat tog rada. Ako loše radite, nećete ponovno biti izabrani. Tako da ti ljudi nisu ničim zaslužili da ponovno idu u trku. Vjerujem da će s obzirom na ova nova preslagivanja u strankama taj broj biti i veći – dio će otići i u mirovinu, a dio jednostavno ne odgovara ovim novim upravljačkim strukturama u strankama tako da će sgurno doći više novih imena”, objasnio je Macan.

Malo tko iz ovog saziva je i ostavio traga, zaključio je Macan. “To bi svakako bila spomenuta Ivana Ninčević Lesandrić, ali ona je dragovoljno rekla da neće i da se vraća u poduzetnike. Drugih je malo ostavilo traga, jedan jedini pučki tribun je bio Miro Bulj.”