POGLED NA GODINU NA IZMAKU: Najduži štrajk prosvjetara u povijesti
Vlada je u protekloj godini pokrenula, ali i nastavila niz reformi. U središtu su bile porezna i mirovinska, a donošenjem novog zakona, velik je iskorak napravljen i u odnosu na ovršene i blokirane građane.
Izvor: Media servis
Socijalno najugroženijima Vlada je izašla u susret povećanjem minimalne plaće. Premijer Plenković obavio je i veliku rekonstrukciju Vlade i smijenio čak sedam ministara.
Ništa od mirovinske reforme koja će za građane značiti ozbiljnije promjene. Nakon mjeseci natezanja, prijetnji referendumom i više od 750 tisuća prikupljenih potpisa Vlada je u rujnu odlučila prihvatiti sve zahtjeve inicijative ‘‘67 je previše‘‘.
“Mi smo detaljno na razini Vlade analizirali ovu situaciju, sve okolnosti koje su vezane uz ovu situaciju, i donijeli sljedeću odluku. Prva je da smo čuli poruku hrvatskih građana. To je ključna i glavna poruka”, rekao je premijer Plenković.
Vlada je usvojila i devet zakona četvrtog kruga porezne reforme koji donose rasterećenje od 2,4 milijarde kuna.
“Sve skupa je to u mandatu naše Vlade 9 milijardi kuna poreznoga rasterećenja koje je omogućilo građanima povećanje primanja, standarda, više sredstava, veću potrošnju, pa time i rast poreznih prihoda. Sa ovim paketom nastavljamo našu politiku koja je pridonijela i gospodarskome rastu u Hrvatskoj”, tvrdi premijer.
Na istoj sjednici usvojena je odluku o rastu minimalne plaće za 250 kuna te prijedlog proračuna za iduću godinu.
“Ono što se predlaže kroz uredbu je da iznos minimalne plaće za 2020. godinu u bruto iznosu iznosi 4062, 51 kn. S druge strane, iznos neto minimalne plaće za 2020. koja se predlaže kroz ovu uredbu iznosi 3250 kn”, rekao je ministar Marić.
“Prihodi državnog proračuna za iduću godinu su planirani i projicirani u iznosu od 145, 1 milijardu kuna. Što se tiče rashoda državnog proračuna, oni su planirani u iznosu od 147,3 milijarde kuna”, kaže ministar Aladrović.
Na sjednici Vlade našao se i prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja, a 18. studenog obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Novi spomendani su 25. lipnja kao Dan neovisnosti te 8. listopada kao Dan Hrvatskog sabora.
“Na primjeren način, ovako ovim blagdanima, pozicioniramo one ključne datume koji su obilježili nastavak moderne i suvremene hrvatske države.”
Vlada je usvojila i novi Ovršni zakon. Na snagu stupa 1. srpnja. Premijer Plenković: “Najvažnija poruka je da će se troškovi smanjiti, ali isto tako neće biti deložacija od 1. studenoga do 1. travnja bez obzira na okolnosti”.
U saborsku proceduru upućena je i izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama. Ministrica za demografiju Vesna Bedeković: “Povećava se maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta. Za drugih 6 mjeseci za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 posto proračunske osnovice mjesečno i dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna na 170 posto proračunske osnovice, odnosno 5.654,20 kuna.”
Ovu je godinu obilježio najdulji štrajk prosvjetara u hrvatskoj povijesti. Trajao je puna dva mjeseca, a Vlada je naposljetku popustila pod pritiscima i udovoljila zahtjevima prosvjetara za rast koeficijenta od 6,11 posto. Premijer Plenković na sjednici Vlade održanoj početkom prosinca osvrnuo se na postignut dogovor: “Za nas je najvažnije da su djeca u školi od utorka. Mi očekujemo da nadoknade ne budu izazivale nove troškove jer smo sukladno praksi koja postoji odlučili isplatiti plaću za dane provedene u štrajku. Nastavnici i učitelji će nadoknadu odraditi bez plaćanja dodatnih sredstava.”