PODUZETNICI U PROBLEMU: Kruh sve skuplji, a njima brašno dvaput skuplje nego lani, pa energenti
Dramatično rastu cijene hrane, a posebno se izdvaja poskupljenje kruha i peciva, ponajviše zbog viših cijena brašna i energenata.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima je to poskupljenje znatno. U odnosu na lanjski kolovoz, kruh je najviše, i to čak 66%, poskupio u Mađarskoj. Slijedi Litva gdje je kruh skuplji 33%, u Estoniji i Slovačkoj cijene su više za 32%, a u Hrvatskoj 31%. Poskupljenje kruha i peciva od 8% najmanje su osjetili Francuzi.
U Hrvatskoj u godini dana u prosjeku pojedemo 45 kilograma kruha i peciva. Kupuje se svakodnevno, pa se dobro zna njegova cijena i koliko je poskupio. No nije cijena kruha u svim krajevima Hrvatske – jednaka.
“Mi smo u Slavonskom Brodu, žitnica Hrvatske, cijene kruha po kilogramu su u osnovnih, 11 i pol, 12, kuna. U južnom dijelu Hrvatske cijena tog istog kruha kreće od 20 kuna, tako da ako usporedimo te cijene vidimo da smo mi u Slavoniji ovdje daleko jeftiniji. A što se tiče posebnih vrsta kruhova, od cjelovitog zrna, tu cijene kreću od nekih 15, 16 kuna pa do 20 kuna tu u Slavoniji”, istaknuo je za HRT Jakša Lović, vlasnik pekarskog obrta u Slavonskom Brodu.
Pekari danas kupuju brašno koje je dvaput skuplje nego lani. Ne vidi se kraj ni poskupljenju energenata. Domaći pekari su na mukama kako podmiriti račune za struju i nabaviti brašno.
“Sve je skuplje, od brašna, ulja, šećera i sve ostalo. Nama pekarima je najviše problem struja, plin i brašno. To je stvarno preskupo. Mi zapravo ni ne možemo mijenjati cijenu, jer ne znam sutra, koja cijena će biti brašna, koja cijena će biti ulja. Ne znam, borimo se”, rekao je Azgan Qenaj, vlasnik pekarskog obrta u Zagrebu.
Stručnjaci ne dvoje da je poskupljenje kruha znatno. “Možemo samo reći da je Hrvatska i dalje po cijenama pekarskih proizvoda jeftinija od okruženja. Nedavna analiza tržišta pokazala je kruh u Sloveniji dostigao i 3 eura, a mi ovdje još imamo osnovne vrste kruha na razini eura, takoda možemo reći da smo u statistiku ušli postotno, ali cjenovno gledano mi i dalje imamo povoljnije pekarske proizvode od Europe”, izjavila je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Apsurd je što smo velik proizvođač žitarica, koje po niskim cijenama izvozimo, dok istodobno uvozimo skuplje smrznute pekarske proizvode: od kruha do peciva.
“Podaci za prvih 6 mjeseci ove godine govore da nam se uvoz povećao za preko 20% kada su u pitanju pekarski proizvodi. Možemo reći da je to posljedica veće turističke potražnje, ali u svakom slučaju nismo zadovoljni”, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.