PODACI EUROSTATA: Hrvatske cijene struje i plina za kućanstva među najnižima u EU

Podaci Eurostata pokazuju da su kućanstva u EU i eurozoni u drugoj polovini 2023. godine plaćala nešto niže cijene plina i struje u usporedbi s prvih šest mjeseci. Hrvatska je ostala među zemljama s najnižim cijenama, znatno ispod europskog prosjeka.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU smanjila se za 3,7% u drugoj polovini 2023. godine, na 28,3 eura za 100 kilovatsati, prema Eurostatu. U usporedbi s drugom polovinom 2022. godine, cijena je bila gotovo nepromijenjena.

Kućanstva u eurozoni su u prosjeku plaćala 30 eura za 100 kilovatsati struje u drugoj polovini 2023. godine, što je 3,8% manje nego u prvih šest mjeseci. U usporedbi s istim razdobljem 2022. godine, cijena je bila viša za 3,1%.

Troškovi energije, opskrbe i mreže stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazali pad u drugoj polovini u usporedbi s vrhuncem u 2022. godini, ali su još uvijek na visokoj razini, prema statističarima.

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je manja za 5% u razdoblju od srpnja do prosinca u usporedbi s prvom polovinom godine, smanjivši se na 11,3 eura za 100 kilovatsati, javlja HRT. U usporedbi s drugom polovinom 2022. godine, cijena je bila gotovo nepromijenjena.

U eurozoni, cijena plina za kućanstva smanjila se za 7,6% u drugoj polovini 2023. godine, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. godine, cijena je bila viša za 7%.

Niži računi za plin i struju u drugoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomično amortiziran ukidanjem mehanizama državne pomoći, prema Eurostatu.

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, u drugoj polovini 2023. godine, od 3,3 eura za 100 kilovatsati. Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva od 4,6 eura za 100 kilovatsati u drugoj polovini 2023. godine, kada se uključe svi nameti, što je za 4,4% više nego u prvom poluvremenu godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjećajući da je Hrvatska 1. siječnja prošle godine postala članica eurozone. Rumunjska se također svrstala u skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. godine, gdje je cijena bila 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati. Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini 2023. godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je cijena bila 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su 14,8 eura za 100 kilovatsati struje u drugoj polovini 2023. godine, kada se uključe svi nameti. To znači da se cijena nije značajno promijenila od druge polovine 2022. godine, kada je poskupjela za 9,3% u usporedbi s prethodnih šest mjeseci.

Najviše su za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. godine, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovatsati.

1of4

Show learn more suggestions