PLENKOVIĆ IZ MOLDAVIJE: Veliki je problem ako Rusija svaki skup u susjedstvu doživljava kao prijetnju
Čak 47 šefova država i Vlada pozvano je u Moldaviju na sastanak Europske političke zajednice. Od toga su 27 čelnika država članica EU, a među njima je i hrvatski premijer.
Izvor: Media servis
Osim rata u Ukrajini, teme koja trenutno dominira svim ovakvim skupovima, europski čelnici traže rješenja i za smirivanje stanja na Kosovu te rješavanja napetosti između Armenije i Azerbajdžana zbog Nagorno-Karabaha.
Šefa hrvatske Vlade Andreja Plenkovića je na sastanak Europske političke zajednice u Moldaviji avionom povezao njegov slovenski kolega Robert Golob. Razlog leži u tome što je službeni zrakoplov hrvatske vlade i dalje u kvaru te čeka popravak.
“Hvala predsjedniku Vlade Republike Slovenije Robertu Golobu na gesti! Zajedno smo otputovali na samit u Moldaviju na kojem ćemo raspraviti o političkim i sigurnosnim izazovima pred Europom te potvrditi daljnju podršku Ukrajini. Gradimo dobrosusjedske i prijateljske odnose”, objavio je premijer na Twitteru uz fotografiju njega i Goloba snimljenu u slovenskom zrakoplovu. Po dolasku u Kišinjev, Plenković je simobilčnom nazvao činjenicu da se forum ovog puta održava u zemlji koja nije članica Europske unije, ali je prošle godine dobila status kandidata.
“Današnje teme, sukladno i ideji ovog šireg formata svih europskih država osim Bjelorusije i Rusije, je da razgovaramo o pitanjima sigurnosti. Dobro da je s nama došao i predsjednik Zelenski. Drugo, da razgovaramo o pitanjima energatike i međusobne povezanosti. Dakle, kritične infrastrukture, svih onih tema koje su došle u prvi plan s obzirom na posljedice ruske agresije na Ukrajinu.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bilateralno se susreo sa šeficom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi razgovarali o daljnjoj potpori ratom razorenoj zemlji.
Energetika, sigurnost i infrastruktura naglasci su ovog summita, poruka je predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michella.
“Danas imamo priliku razgovarati o svim tim temama i pokušati stvoriti više političkih perspektiva kako bismo obranili vrlo važne zajedničke interese.”
Prilika je ovo i da se nastave napori u smirivanju tenzija na Kosovu što je također spomenuto kao jedna od tema razgovora. Što se tiče problema između Armenije i Azerbajdžana oko Nagorno-Karabaha, Michell je najavio novi sastanak s liderima tih zemalja koji će se održati u sklopu današnjeg summita.
“Prije nekoliko tjedana u Bruxellesu sam se susreo s vođama tih zemalja. Postigli smo određeni napredak i nadam se da će ovo biti nova prilika kako bismo potvrdili zajedničku političku volju za normaliziranjem odnosa dviju zemalja.”
Moldavija koja je primila više ukrajinskih izbjeglica po stanovniku nego li ijedna druga europska zemlja, nije pošteđena ruskih pokušaja destabilizacije. Rusija naime, kao prijetnju vidi aspiracije Moldavije da se priključi EU, a potencijalno i NATO-u. To je komentirao i premijer Plenković.
“Činjenica da se ovaj summit održava ovdje, ovo je najveći skup ovakvog karaktera u Moldaviji do sada uopće, po meni je važna politička poruka, ali nije upućena kao poruka konfrontacije nego suradnje i uključivosti prema Moldaviji. Ako će Rusija svaki skup koji se događa u zemljama koje su u njenom bilžem susjedstvu doživljavati kao neku prijetnju onda je to veliki problem.”
Inače, prvi sastanak Europske političke zajednice održan je u listopadu prošle godine u Pragu. Razgovaralo se o miru i sigurnosti na kontinentu pogotovo u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. Tema koja je i dalje aktualna s obzirom da se ratu, nažalost, ne nazire kraj. Uz jačanje stabilnosti i sigurnosti, upravo je poticanje političkog dijaloga i suradnje jedan od ciljeva. Sastanci Europske političke zajednice zajednice nastavit će se prvo u Španjoskoj, a zatim i u Ujedinjenom Kraljevstvu.