PAKAO GLADI U SVIJETU: Gladuje oko 811 milijuna ljudi, a brojka raste svaki dan
Po navodima njemačke organizacije Welthungerhilfe, više od 800 milijuna ljudi pati od gladi. Klimatska kriza, pandemija korone i oružani sukobi, osobito rat u Ukrajini, pogoršali su ionako teško stanje.
Njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe (Pomoć gladnima u svijetu) priopćila je da je nagli rast cijena hrane pogoršao krizu u mnogim zemljama. Klimatska kriza, oružani sukobi i pandemija korone već su prošle godine dramatično pogoršali situaciju s hranom na globalnom jugu, navodi organizacija. Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine znatno je pogoršao situaciju posljednjih mjeseci, navodi organizacija u svom izvješću za 2021.
Suše poput sadašnje na Rogu Afrike ili one od prošle godine na Madagaskaru pokazuju kobne posljedice klimatskih promjena, rekao je glavni tajnik Mathias Mogge. “Svatko tko ima na raspolaganju nešto manje od tri dolara dnevno jednostavno si ne može priuštiti udvostručenje cijene kruha.” Milijuni ljudi su na rubu gladi jer obitelji nemaju više sredstava, kaže Mogge za Deutsche Welle.
Rat u Ukrajini uzrokuje rast cijena
Po navodima organizacije Welthungerhilfe, povećanje cijena najviše pogađa one koji su već bili među najsiromašnijima. Broj ljudi kojima prijeti glad već mjesecima raste. Prema izvještaju ove organizacije, cijene hrane već su prošle godine porasle za 28 posto zbog “višestrukih kriza” – rat protiv Ukrajine izazvao je ponovno značajno povećanje cijena.
U svijetu gladuje oko 811 milijuna ljudi, priopćila je organizacija. Situacija je posebno dramatična u Jemenu, Afganistanu i Južnom Sudanu – ali i na Madagaskaru te u zemljama istočne Afrike, gdje posljedice klimatske krize uzrokuju velike suše. Ovo je “poziv na uzbunu da se konačno pojačaju napori u borbi protiv klimatskih promjena, koje vode sve ozbiljnijim humanitarnim kriznim situacijama”, stoji u godišnjem izvješću.
Ozbiljnije posljedice klimatskih promjena
Iako je pandemija dovela do izvanrednih situacija u mnogim zemljama najveći pokretači gladi u 2021. bili su sve ozbiljniji učinci klimatskih promjena i sve veći broj oružanih sukoba, navodi Welthungerhilfe.
“Posljedice klimatske krize su nasilni sukobi koji potiču glad. Njihov broj se ponovno povećao posljednjih godina. Ratovi imaju ogroman utjecaj na prehrambeni sustav, na primjer jer se pale polja, pljačkaju zalihe ili se ograničava prodaja žetve“, piše u izvješću.
Welthungerhilfe: 526 projekata u 36 zemalja
Samo u 2021. Welthungerhilfe je, po vlastitim navodima, pomogao oko 16,6 milijuna ljudi u 36 zemalja s 526 projekata u inozemstvu. Najviše pomoći – ukupno 190,5 milijuna eura – otišlo je za projekte u Africi, zatim 55,6 milijuna eura i 13 projekata u Aziji te 6,3 milijuna eura i dva projekta u Južnoj Americi.
Welthungerhilfe je jedna od najvećih privatnih humanitarnih organizacija u Njemačkoj, politički i konfesionalno neovisna i uglavnom financirana donacijama. Osnovan je 1962. godine kao njemački odjel “Kampanje za oslobađanje od gladi”, jedne od prvih globalnih inicijativa UN-a za borbu protiv gladi.