OTVORENA NOVA TEMA: Treba li studiranje priznati kao radni staž?
Za sve vlade to je oportuno pitanje koje se u startu odbacuje jer za to nema novca, iako takvih primjera ima diljem Europske unije.
Neke zemlje članice EU već imaju takvu praksu, Poljska za 5 godina studiranja priznaje čak 8 godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im, naravno, utječe na visinu mirovine.
Platforma Umirovljenici zajedno (SU, BUZ, DSU) zato traže od Vlade RH da razmotri mogućnosti zakonskog rješenja kojim bi se u radni staž priznale godine redovnog trajanja studiranja svih završenih akademskih građana te tako spriječi iseljavanje mladih ljudi, posebno visokoobrazovanih, u inozemstvo.
Potkrepljuju to, kako naglašavaju, činjenicom da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine te da se kraći radni staž i inače reflektira na konačnu visinu mirovina. Stoga je, naglašavaju, sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva ‘financijska’ kazna.
U kontekstu borbe protiv siromaštva, poručuju, takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž.