OTKRIVAMO: Čak 18 posto starijih žena trpi nasilje – često od članova obitelji

Gotovo 18 posto žena starije životne dobi su žrtve nasilja, a kao takve nasilje mogu doživjeti od svih članova obitelji. Svijest o nasilju nad njima sve je veća pa su tako u najavi nove mjere pomoći u okviru Nacionalnog plana za borbu protiv nasilja nad ženama i Zagrebačke strategija prevencije nasilja u obitelji.

Izvor: Media servis

U okviru kampanje “Prijavite one koji obezvređuju zlatne godine! i projekta puSHEd nastala je edukativna izložba vizuala “Nasilje u sjeni: izložba o dizanju svijesti o starijim ženama žrtvama nasilja” s ciljem osvještavanja nasilja kod žena starije životne dobi.

Tamara Šterk iz udruge Babe rekla je koliko su u Hrvatskoj žene starije životne dobi izložene nasilju i ima li razlike u ruralnim i urbanim gradovima.
“Prema Eurostatovim statistikama žene koje su starije od 65 godina, imamo podatak da se u Hrvatskoj radi o 17,9 posto žena koje su žrtve nasilja. U brojkama to je otprilike 91 tisuća žena starije životne dobi o kojima mi znamo da su žrtve nasilja. Nema statistički značajne razlike između grada i sela. Često mislimo da je to značajka određenih sredina međutim ne.”

Žene starije životne dobi, nažalost, nasilje mogu doživljavati od raznih članova svoje obitelji, kaže Šterk.

“Često puta susrećemo da djeca postaju nasilna u smislu da žele svoju mamu smjestiti u dom, doći do nekretnine, tu se potpisuju ugovori o doživotnim uzdržavanjima, tu se uskraćuje neka usluga, ne donose se namirnice i tako dalje ne bi li se poslala poruka: ‘Mi te zapravo ne želimo‘. I to je još strašnije za žene koje su odgajale tu istu djecu.”

Što se tiče pomoći, problem je što starije osobe ne znaju koristiti modernu tehnologiju.”One ne znaju na Internet, koji broj treba zvati, da mogu otići u Centar za socijalni rad, da se mogu obratiti policiji. Često puta ne dobiju pomoć koju trebaju ni od onih koji su im bliski, poput liječnika obiteljske medicine.”

Hrvatska je trenutno u fazi izrade Nacionalnog plana za borbu protiv nasilja nad ženama te bi se određene mjere trebale odnositi i na starije žene žrtve nasilja, poručuje Tamara Šterk. Jedna od ustanova gdje starije žene žrtve nasilja, ali i muškarci, mogu potražiti pomoć je Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga-Zagreb” čija ravnateljica Željka Barić kaže da su žene koje tamo dođu potražiti pomoć u najmanju ruku izbezumljene.

“Nisu sigurne je li to prava odluka i tu smo mi da im ukažemo da je to prava odluka jer je pravo na život bez nasilja nešto što svatko od nas treba imati bez obzira koje smo dobi i spola.”

A kako na ženinu odluku da uzme stvari u svoje ruke i prekine trpiti nasilje, reagira obitelj, otkriva Barić.

“Moram reći da u praksi uočavamo da njihova obitelji ne reagira baš najbolje na to. Od djece, sinova i kćeri koji imaju već svoju djecu i imaju dojam da je majka istrčala previše i da se vrati doma.”

Napominje kako postoji Zagrebačka strategija prevencije nasilja u obitelji te navodi što ona predviđa.

“Povezivanje situacije skloništa za žrtve i dom za starije osobe na način da žene starije životne dobi, 65 plus, imaju priliku nakon što kod nas prođu psihosocijalnu rehabilitaciju, podršku, osnaživanje i ukazivanje na to što mogu sve dobiti, da se mi s domom za starije osobe povežemo s onim koje je spremno ustupiti mjesto za žrtvu obiteljskog nasilja.”

Smještaj za starije osobe u dom za starije osobe je adekvatniji, nego u sklonište gdje ima mladih žena s malom djecom i drugačijim temama i potrebama.