OPASNOSTI ZA DJECU U VIRTUALNOM SVIJETU: Čak trećina ih je i do deset sati na mobitelu
U Osnovnoj školi Trnsko u Zagrebu održana je konferencija Virtualni neprijatelj – prijatelj u sklopu koje se razgovaralo o izazovima i problemima s kojima se najmlađi suočavaju u rastućem virtualnom svijetu.
Izvor: Media servis
Mobiteli su postali neizostavan dio svakodnevnog života, a sve više djece i mladih provode vrlo veliku količinu vremena na svojim uređajima, za vrijeme nastave, ali i u slobodno vrijeme. Stoga se nameće važnost edukacije o pravilnoj uporabi mobitela najranjivije dobne skupine, kako za mlade, tako i za njihove roditelje.
U sklopu konferencije govorilo se o navedenim problemima, no također su predstavljena i istraživanja o količini i načinima korištanja mobitela i društvenih mreža kao i o opasnostima u koje mladi upadaju u virtualnom svijetu, a rezultati istraživanja pokazali su opasne tendencije. Na početku konferencije o važnosti medijske pismenosti u osnovnim školama govorio je ravnatelj OŠ Trnsko Josip Petrović. Kazao je kako je digitalizacija neizbježna te kako se na njoj temelji školska strategija vezana uz virtualni svijet. Stoga je učinicima poručio sljedeće:
“Želja nam je da se upoznate koliko je važno razmišljati kada imate mobitel u rukama, a ne se samo povesti za onim što se tamo nalazi. Odrasli će vama mladima reći ne mobitel, ne internet, ne televizija. Zabrane. Nisu samo zabrane ono što čini medijsku pismenost. Ona može biti pozitivna ako učimo nove stvari, ako se zabavljamo i inspiriramo. Ali može biti i negativna ako nas zbunjuje ili nam daje neke krive informacije.”
O navedenim benefitima, a posebno opasnostima djeci je govorio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Kazao je kako je digitalna transformacija vrlo izazovno doba za sve ljude, a posebice za djecu, roditelje i obrazovne djelatnike. Obećao je što će on kao ministar zajedno s Vladom po tom pitanju učiniti:
“Zadaća svih nas odraslih jest da vam u realnom i fizičkom svijetu pružimo određenu sigurnost. To je zadaća koje je svaki roditelj, nastavnik i učitelj svjestan. Međutim jednim klikom, jednim touchom, vi ulazite u jedan drugi, online i virtualni svijet. Pazite s kime komunicirate, na koji način, što objavljujete, što pisete. Nažalost, danas su brojni od vas žrtve različitih prijevara, ali i mnogo gorih stvari poput seksualnog iskorištavanja, krađe podataka, i nažalost cyber bullyinga.”
Kazao je kako se i on kao javna ličnost suočio sa problemima digitalnog i virtualnog svijeta, te kako razumije da je on još pogubniji za najmlađe: “I ja sam gotovo svakodnevno suočen sa cyber bullyingom, različitim komentarima koje nije lijepo ni čuti ni vidjeti. Ali mi odrasli na to smo nekako već navikli i nama je lakše. Ali ovdje su predmet djeca. To je puno gore i u konačnici može imati posljedice i za ono što je danas veliki problem, a to je pitanje mentalnog zdravlja.”
A istraživanja su pokazala slične negativne tendencije mladih u društvenim mrežama i na internetu. Maja Postoglu iz Centra za odgoj i obrazovanje naglasila je najveće i najvažnije – izloženost djece nepoznatim ljudima, a ponekad i predatorima. Naglasila je kako su roditelji često u raskoraku sa onim što se stvarno dešava kod njihove djece na internetu:
“Spominju u 12 posto da koriste Snapchat. Roditelji o Snapchatu nisu znali ništa. Snapchat je jedna prilično opasna mreža jer sve poruke nestaju nakon što se pročitaju. Ona je jako primamljiva predatorima jer im se teško uđe u trag. Dopisuje li se vaše dijete na društvenim mrežama s osobama koje je upoznalo na internetu i nije ih srelo u stvarnom životu? 38 posto učenika se dopisuju, a njihovi roditelji samo u 20 posto slučajeva znaju za to.”
Voditeljica Županijskog stručnog vijeća za izvannastvane aktivnosti za srednje strukovne škole Grada Zagreba Silvia Vladić Vrban predstavila je pak istraživanje o navikama korištenja interneta i društvenih mreža kod mladih. Ispostavilo se da djeca u prosjeku koriste mobitele gotovo u svakom trenutku dana, često i za vrijeme nastave, odmora i prakse, a oni koji ih koriste manje od dva sata dnevno su oni koji imaju izvannastavne aktivnosti poput sporta ili glazbe.
“35 posto njih je od sedam do deset sati na mobitelu, pa se pitamo kad. Znači svaki slobodni trenutak. 22 posto od četiri do sedam sati. Složit ćete se, nije ni to malo.”
Vladić Vrban je istaknula i koji su najveći problemi detektirani istraživanjem. “Nerazumijevanje opasnosti online prijateljstava, samouvjerenost bez temelja u znanju, nedostatak svijesti u online ponašanju, neprikladna reakcija na sukobe online te ignoriranje autorskih prava.”
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac na kraju konferencije kazala je kako je neophodno uključiti roditelje u bolju edukaciju djece i prevenciju nasilja bilo koje vrste. Također napominje da rješenje nisu zabrane već prilagodba tehnologiji. Evo što im je poručila:
“Da roditelji komuniciraju sa svojom djecom, da izgrade odnos povjerenja, da se roditelji informiraju o aplikacijama i zaštitnim programima za mobilne uređaje, da se djeci osigura podrška odraslih osoba u pronalaženju ravnoteže između aktivnosti u digitalnom i realnom svijetu, da aktivnosti koje se pružaju u digitalnom svijetu nikako ne smiju biti zamjena za aktivnosti u stvarnom svijetu koje se pružaju uživo.”
Cilj projekta je doprinijeti poboljšanju koncentracije učenika na nastavi, smanjenju ometanja, ali i boljem razumijevanju tehnologije kao korisnog alata ako se pravilno koristi. Ova je konferencija bila početna u projektu edukacije i osiguranja sigurnosti mladih u virtualnom svijetu, a edukacije za djecu održat će se i u drugim školama u Zagrebu, Zadru, Osijeku i Varaždinu.