OPASNOST PO ŽIVOT: Sve je više raznih krivotvorenih lijekova!

Crno tržište krivotvorenih lijekova svake godine sve više raste. Oboljeli od raznih bolesti pokušavaju jeftinije proći u potrazi za inače skupim lijekovima, no često se događa da umjesto da im takvi lijekovi pomognu, dodatno im ugroze život.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. Stoga Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) apelira na hrvatske građane da ne kupuju i ne koriste lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe, jer takvi proizvodi nisu provjereni, a nisu ni sigurni za primjenu. Građani uvijek moraju biti svjesni da time izlažu svoje zdravlje velikom riziku. U ekstremnim slučajevima, primjena krivotvorenih lijekova može dovesti čak i do smrti.

Stroga provjera

HALMED upozorava da je prisutnost krivotvorenih lijekova posljednjih godina u porastu diljem svijeta te da trgovina krivotvorenih lijekova danas predstavlja 10 posto ukupne globalne trgovine lijekovima.

– Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, kao što su lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i slično. U zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje za život opasnih bolesti kao što su antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i slično – navode iz HALMED-a.

Magistra farmacije Aurora Antolović-Amidžić, voditeljica Bolničke ljekarne Kliničkog bolničkog centra Osijek, ističe da od veljače 2019. godine, prema direktivi Europske unije, svi koji se nalaze u lancu distribucije lijekova moraju provesti serijalizaciju lijekova.

– To znači da se prije primjene i izdavanja lijekova mora provjeriti je li taj lijek stvarno proizveden u tvornici navedenog proizvođača. KBC Osijek u fazi je rješavanja procesa serijalizacije, a za sada imamo prvi u Hrvatskoj, u pripremi lijekova za liječenje karcinoma, kompjutorski sustav kontrole bar koda. Uz to, lijekove zaprimamo isključivo od distributera koji imaju potrebne dozvole za promet lijekovima – kazala je voditeljica Bolničke ljekarne KBC-a Osijek za Glas Slavonije. Dodaje, sve mjere predostrožnosti nužne su zbog velikog broja krivotvorenih lijekova. Voditeljica ljekarne pojašnjava i što su to krivotvoreni lijekovi te kako mogu djelovati.

– To su lijekovi koji ne sadrže propisane djelatne tvari, ili sadrže djelatnu tvar u manjoj količini, u lažnom su pakiranju, prepakirani su bez kontrole, stavljeni u promet od neovlaštenih distributera te nisu skladišteni prema propisima. Lijek nije roba. Krivotvoreni lijekovi mogu biti i lijekovi kojima je istekao rok valjanosti s krivotvorenim podatcima na vanjskom pakiranju i prepakirani. Primjena krivotvorenih lijekova najčešće nema terapijsko djelovanje, a moguće su i neočekivane reakcije i komplikacije zdravstvenog stanja pacijenta. Često zovu pacijenti da im je ostalo lijekova koje nisu iskoristili, ali ih mi ne smijemo uzeti baš zato što kod nas svaki lijek mora proći cjelokupnu provjeru, od toga gdje je nabavljen, pa gdje je skladišten i drugo – dodaje Aurora Antolović-Amidžić.

Rizik za zdravlje

HALMED upozorava hrvatske građane da lijekove zbog sigurnosnih razloga kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima, jer se tamo nalaze provjereni i odobreni lijekovi. Naime, prije stavljanja na tržište svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. Međutim, kada se lijekovi odobre tu nadzor nad njima ne prestaje, nego se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate.

Veliki broj građana naručuje lijekove putem interneta, no iako se to može pokazati korisnim, ipak nema do posjeta liječnicima i farmaceutima. Ako se i poželi naručiti nešto putem weba prije toga bi se trebalo posavjetovati sa stručnjacima.

– Mnogi od lijekova koji se prodaju preko interneta nedostatne su kakvoće, prate ih netočni podaci, ili su krivotvoreni. Pribavljanje takvih pripravaka putem interneta predstavlja stoga rizik za zdravlje. To se osobito odnosi na lijekove koji se često zlorabe, primjerice ilegalni narkotici ili sredstva za smirenje – ističu u HALMED-u.

Hrvatska carina prošle je godine, između ostaloga, zaplijenila i 56.662 komada lijekova koji sadrže narkotike. To je desetorostruko povećanje u odnosu na godinu ranije kada je takvih lijekova zaplijenjeno 5134.