OKRUGLI STOL SOCIJALDEMOKRATA: Predškolski odgoj mora biti briga države – na samom smo dnu u EU

Saborski zastupnici Kluba zastupnika Socijaldemokrati Romana Nikolić i Davor Bernardić, organizirali su u Hrvatskom saboru, okrugli stol pod nazivom: ” Kako omogućiti vrtić svakom djetetu? – Problematika financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”.

Okrugli stol posvećen je problematici financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji je okarakteriziran s izrazito rastućom nejednakosti glede obuhvaćenosti djece u pohađanju programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao i prostorna dostupnost istih.

”Koliko nas doista košta jedan vrtić, koliko iznosi stvarna i održiva ekonomska cijena dječjeg vrtića? Može li trošak plaća svih djelatnika u ustanovama za predškolski odgoj i obrazovanje preuzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao što preuzima i u školskom sustavu?” bila su samo od nekih pitanja o kojima se raspravljalo na okruglom stolu.

Na okrugli stol su pozvani predstavnici nadležnih tijela, te stručnjaci koji se bave područjem predškolskog odgoja i obrazovanja.

”Sustav predškolskog odgoja i obrazovanja trebao bi biti istaknuti nacionalni prioritet, unatoč tome u Republici Hrvatskoj zapostavljen je dugi niz godina ” započela je Nikolić.

“Pohađanje kvalitetnih programa nejednako je raspoređeno, tako imamo preko 500 jedinica lokalne samouprave od kojih svaki ima svoj proračun te obrazovanje ovisi o razvijenosti i ulaganju iste, ovisi o samoj volji čelnika i njegovoj socijalnoj svijesti koliko želi poboljšati sustav obrazovanja u svojoj zajednici.

Dok je u Francuskoj 99,50% djece uključeno u programe predškolskoj odgoja i obrazovanja, Hrvatska je na samom dnu, sa samo 56%, a do kraja 2022.g. imali smo obvezu EU uključivanja barem 95% djece predškolske dobi, koju nismo ispunili. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, trenutno u Hrvatskoj u 76 općina i gradova uopće nema organiziranog vrtićkog smještaja djece. Zbog nedostatnih i prebukiranih vrtića, svake godine na listama čekanja ostane čak 5.000 djece predškolske dobi, programi predškolskog odgoja i dalje su  nepristupačni djeci nezaposlenih roditelja te djeci iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Djeca s teškoćama u razvoju su i dalje isključena iz sustava, a darovita djeca zanemarena. Time se ne samo diskriminiraju djeca i roditelji i promovira društvena nejednakost nego se ozbiljno narušava kvaliteta predškolskog odgoja i obrazovanja.

Neadekvatna državna ulaganja stavljaju financijski teret na obitelj i uzrokuju razlike u pristupu između urbanih i ruralnih područja, što potencijalno može rezultirati nejednakim mogućnostima djece da dobiju kvalitetnu i kompletnu uslugu.

Najbolji interes djeteta obuhvaća dostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja i treba biti jedna od stupova kvalitetne pronatalitetne politike, nacionalni prioritet države.

Naš cilj organiziranja prvog u nizu okruglog stola na ovu temu je pronaći kroz prijedloge poreznih izmjena odgovarajuća financijska sredstva i održiva rješenja kojima će se rasteretiti jedinice lokalne samouprave, rasteretiti obitelji, skrbnici te stvoriti dostupnost jednake kvalitete i raspoloživost predškolskog odgoja svoj djeci kako bi se izbjegle izrazito rastuće regionalne nejednakosti glede obuhvaćenosti djece programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te prostorne dostupnosti istih.“ – zaključila je Romana Nikolić.

Katarina Turković Gulin iz Udruge S.I.D.R.O, napomenula je da imamo kolektiv izrazito educiranih stručnjaka, sve do razine doktorata, umjesto da država prepozna i potiče, ona kontinuirano smanjuje razinu kvalitete. Djetetu kojemu uskraćujemo pravo na vrtić, uskraćujemo pravo na obrazovanje i jednake šanse u nastavku vlastitog razvoja, napomenula je.

Sanja Hajdin, predstavnica privatnih vrtića, osvrnula se na brojne izazove kojima je privatni sektor suočen te izjavila da valja imati na umu da sustav ranog i predškolskog odgoja nisu brojke nego zajednica ljudi koji se trude, treba im osigurati humane uvjete za rad i optimalnu nagradu.

Sanja Udović, saborska zastupnica i načelnica Općine Viškovo, u kojoj se broj djece u zadnjih dvadeset godina udvostručio izvrstan je primjer sinergije uključivanja djece u različite modele ranog i predškolskog odgoja gdje roditelji mogu birati između društvenih i  privatnih vrtića te obrta za čuvanje djece. Budući da Općina nije samostalno mogla pokriti slobodne kapacitete, otvorila se je za vanjske osnivače te time dala dobar primjer. Iako je Općina Viškovo izvrstan primjer povlačenja sredstava iz fondova za razvoj, regionalna neujednačenost i dalje predstavlja problem.

Doc. dr. sc. Stjepan Šterc, zalaže se za povratak na nivo državnog financiranja a smatra da je ključna problematika današnje Hrvatske nedostatak političke volje u rješavanju ključnih pitanja. Ključni potencijal uređenosti države je uređen predškolski sustav, istaknuo je.

Prof. dr. sc. Saša Drezgić istaknuo je da je pitanje obuhvata sve djece, civilizacijsko pitanje. Smatra da se uz analizu i definiranje postojećih troškova za financiranje ustanova u ranom i predškolskom odgoju država mora osigurati javne instrumente za financiranje istih.

Kroz raspravu, Gulin Turković  je istaknula dobre primjere među kojima je bio i njemački model koji bi u našem sustavu ponudio rješenje na problem obrazovne politike i politike zapošljavanja mladih stručnjaka. Domagoj Hajudković se nadovezao da nedostaje strateško promišljanje o ovom problem te da treba centralizirati problem jer nema ni ljudskih ni financijskih kapaciteta da bi se riješio na postojećem nivou. Država pokušava zadržati u školstvu jednake standarde, dok predškolski odgoj je prepušten sam sebi.

Davor Bernardić je iznio zaključke i prijedloge s okruglog stola da se država mora uključiti u financiranje predškolskog odgoja kao što i financira sustav školskog obrazovanja jer je potrebno cijelu Hrvatsku pokriti vrtićima i s druge strane omogućiti jednaku cijenu za sve roditelje a što brojne jedinice lokalne samouprave nisu u stanju. Ovo je politika temeljem preporuka Europske unije o obuhvatu djece u RPOO sa 95%, kojih smo se mi kao članica EU obvezni pridržavati.

Također je naglasak stavio i na ulogu jedinica lokalne samouprave koje bi imale po novom modelu financiranja sustava  te istaknuo da bi se rasterećenjem proračuna jedinica lokalne samouprave stvorio puno veći prostor za rješavanje pitanja demografskih mjera i pitanja koja se tiču socijalne osjetljivosti građana jedinica lokalne samouprave.