ODJECI ZNANSTVENOG SKUPA: “Sv. Jeronim u hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji”

Znanstveni skup „Sv. Jeronim u hrvatskoj povijesti, kulturi i tradiciji“ održan je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, stoji u priopćenju fakulteta koje prenosimo u cijelosti. 

“Skup je organiziran u povodu dvije obljetnice: prve godine osnivanja Fakulteta hrvatskih studija i 1600. godišnjice svetčeve smrti.

Fakultet u svojemu osnovnom poslanju ima za svrhu interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicionalnih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih za Republiku Hrvatsku, njezin narod i kulturu. Cilj je skupa na interdisciplinaran način iznova osvijetliti život i djelo duhovnoga velikana za kojega Vatroslav Jagić kaže da je naš Dalmatin, on je dika, pošten´je i slava i svitla kruna harvackoga jezika.

Dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić uputio je dobrodošlicu sudionicima skupa, prisutnima u živo i na daljinu. Drugih je bilo višestruko više. Ukazao je na značenje velikoga jubileja koji je Fakultet prepoznao kao važan događaj. U tom je znaku uvodno predavanje u akademsku godinu za sve studente Fakulteta održano točno na 1600. spomendan smrti sv. Jeronima 30. rujna 2020. Ovaj je znanstveni skup središnja manifestacija u sklopu proslave Dana Fakulteta. Jer gotovo da nema područja u hrvatskoj povijesti i suvremenosti u kojemu veliki prevoditelj Biblije, polihistor, asketa i mistik nije ostavio svoj duhovni trag.

Prvo izlaganje na skupu održao je msgr. Jure Bogdan iz Vojnoga ordinarija u Republici Hrvatskoj o temi „Hrvatske svetojeronimske ustanove u Rimu“. Istaknuo je da je Zavod sv. Jeronima ustanova bez koje se ne može pisati povijest hrvatskoga naroda. U njemu se školuju hrvatski svećenici na studiju u Rimu – oni koji potječu s hrvatskoga prostora i kojima je hrvatski materinji jezik.

Profesorica Mirjana Matijević Sokol s izlaganjem „Splitski evangelijarij – naša najstarija knjiga“ istaknula je da se radi o ujedno najstarijoj hrvatskoj knjizi te je ona najčvršća veza sa sv. Jeronimom i njegovom Vulgatom. Upravo je spomenuti Evangelijarij iznimno važan i za kontekstualizaciju značenja sv. Jeronima, a zahvaljujući msgr. Bogdanu Evangelijar došao je u ruke Svetome Ocu Papi.

Profesor Slobodan Prosperov Novak s Akademije dramskih umjetnosti podsjetio je na uvodno izlaganje koje je imao na početku akademske godine o sv. Jeronimu. Konstatirao je da treba svetca prezentirati ne samo kao veliku osobu iz povijesti i teologije, nego i kao velikoga književnika. Naznačio je da su njegova djela potrebna hrvatskome narodu.

U posljednjem izlaganju prve sesije o „Jeronimovoj osjetljivosti za prijateljstvo“, prof. Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu istaknuo je da se Jeronim nikada ne odriče prijatelja s kojima dijeli iste ideale života. Prijateljstvo je smatrao jednim od najvećih ljudskih dobara.

Prof. Stjepan Ćosić izdvojio je svetojeronimovsku heraldiku koja se prožima u hrvatskoj tradiciji. O poveznici između svetoga Jeronima i Erazma Roterdamskoga osvrnuo se prof. Ivo Džinić.

“Objavljena je knjižica sažetaka. Znanstveni skup i predviđeni zbornik treba dati nove vrijedne spoznaje o svetom Jeronimu, njegovim djelima i nasljeđu te se približiti povijesnoj istini o mjestu njegova rođenja i ostalim crticama iz njegova života.”