OD KUD-A DO KUD-A: Više od 20 godina čuvaju pušćanske tradicije i običaje

Iza njih je više od 20 godina djelovanja i očuvanja pušćanske tradicije i običaja, a dvadesetu su obljetnicu proslavili lani, iako počeci djelovanja sežu i dalje u povijest kada je u Pišći djelovala sekcija za kulturu u raznim oblicima.

*Serijal “Od KUD-a do KUD-a” ostvaruje se uz pomoć dodijeljenih sredstava Zagrebačke županije

Djelovanje je zamrlo početkom Domovinskog rata, a potom se s krajem ratnih događanja ponovno u Pušći rodila ideja o nastavku djelovanja. KUD Pušća je registriran nakon što je njihova folklorna sekcija, do tada neregistrirana kao kulturno-umjetničko društvo, pobijedila na općinskoj smotri folklora.

Jedna od osnivačica i dugogodišnja predsjednica bila je Anica Kiseljak, a društvo danas vodi predsjednica Martina Premužić, od koje smo doznali niz zanimljivosti o radu i uspjesima.

“Željeli smo prije svega mladima omogućiti da obogate život kulturnim sadržajima te da se na taj način kod njih razvije osjećaj za lijepo i korisno provođenje slobodnog vremena”, kaže Premužić i dodaje kako društvo ima osamdesetak članova, uglavnom djece i mladih.

Trenutno djeluje u četiri sekcije: mlađa i starija plesna skupina i mlađa i starija tamburaška skupina. Voditelj dječje plesne folklorne skupine je Jelena Kiseljak, voditelj odrasle Ivan Filipović, a voditelj tamburaša Petar Varga.

Društvo djeluje u okolnim općinama, županiji i u cijeloj Hrvatskoj.

“Na lokalnoj razini društvo pokušava osvijestiti kod djece i mladih tradicionalne vrijednosti, davno zaboravljene dječje igre”, kaže predsjednica Premužić”.

“Pokušavamo im približiti jednostavnost ruha i način odijevanja u odnosu na današnjicu. Upoznajemo djecu s raznim krajevima Hrvatske, selima za koje nikada nisu čuli kroz slike nošnji, razlika koje su se pojavljivale od sela do sela, običaja koji su također bili različiti”.

Kada pitamo za uspjehe, Premužić kaže: “Ljepota folklornog stvaralaštva upravo i je u tome što se uspjeh društva ne mjeri kroz natjecanja i nagrade. Prvenstveno je bitno predstaviti običaje, ruho, glazbu i pjesmu kraja iz kojega potječete”.

Društvo je 2017.godine primilo nagradu Zagrebačke županije za promicanje županije u zemlji i inozemstvu, a redovito primaju i nagrade na festivalima u inozemstvu, jer je bogatstvo hrvatskih običaja i nošnje uvijek zapaženo.

Koliko se često održavaju probe, vježbe i kako one izgledaju?

“Plesne i tamburaške probe održavamo sa svakom grupom dva puta tjedno. Dakle u tjednu imamo osam proba u trajanju od sat i pol do dva sata. Djeci želimo neopterećene probe na način da ih kroz igru, pjesmu i ples učimo radu i disciplini, prijateljstvu i kako brinuti jedan o drugome.

Dječje probe su uglavnom vesele, pune smijeha, slavljenja mnogobrojni rođendana i imendana. Probe odrasle plesne sekcije su puno ozbiljnije jer se uče mnogi plesovi i pjesme iz raznih krajeva Hrvatske.

Radi se na usavršavanju svih koreografija koje društvo posjeduje kako bismo se što bolje pripremili za sudjelovanje na raznim smotrama i nastupima. Mnoge naše probe završavaju kasno u noć. Odlazi se kući iscrpljen ali sretan i zadovoljan.

Jesu li neka gostovanja u posebnom sjećanju?

“Svako naše gostovanje je najvažnije jer odlazimo svojim prijateljima u goste. Želimo se opravdati što su nas pozvali. Želimo njihovoj publici priuštiti uživanje i biti nagrađeni gromoglasnim aplauzom.

Naše društvo živi za takve nastupe gdje publika sudjeluje, gdje cijene folklorno stvaralaštvo i prepoznaju trud i rad ljudi na pozornici. Ne bih željela izdvajati posebno niti jedno gostovanje jer je svako na svoj način doživljeno, sa svakoga nosimo nezaboravne uspomene”.

Postoji li neka anegdota vezana uz društvo?

“Anegdote su ono što nas i drži na okupu. Mnoge proživljene situacije, bilo ugodne ili neugodne, možete doživjeti samo kao član zajednice, društva, udruge. Kasnije s vremenskim odmakom prepričavanjem istih nasmijemo se svi do suza.

Jeste li čuli da tamburaš zaboravi staviti bas u autobus i to shvati tek pri dolasku na cilj koji je udaljen nekoliko stotina kilometara, ili da plesač ponese dvije lijeve čizme na izlučnu smotru na kojoj svi moramo biti vrhunski, ili da usred nastupa pukne vezica na hlačama a plesač kao pravi bećar sa šeširom u rukama pozdravi publiku i izađe s pozornice kao da je to planirani dio koreografije te još bude popraćen aplauzom.

Mnogo ih je i naljepše ih je prepričavati unutar društva jer svi znamo koliko je koja anegdota u kojem trenutku bila u isto vrijeme i tragična i komična. A svi znamo da su najslađe one koje nisu za javnost”.

Na koje se teškoće u radu nailazi i kako ih rješavate?

“Ne mogu posebno istaknuti nekakve velike poteškoće u radu. Ako ih i imamo pokušamo ih što brže i jednostavnije prebroditi”.

Kako nabavljate nošnje i sve ostele rekvizite?

“Kroz dvadeset godina djelovanja prikupljen je bogat fundus nošnji. U vlasništvu imamo nekoliko stotina ženskih, muških i dječjih nošnji prigorskog, zagorskog, međimurskog, baranjskog i podravskog kraja.

Imamo i replike korčulanske nošnje i nošnje Turnja na moru. Posebno smo ponosni što smo u zadnjih nekoliko godina osvježili dječju tamburašku sekciju na način da smo svoj djeci pribavili instrumente kako bismo roditeljima olakšali svakodnevicu.

Postoje li neke manifestacije koje sami organizirate?

“Organiziramo međunarodnu folklornu manifestaciju Etno Pušća koja se održava četrnaestu godinu za redom. Svake godine pokušavamo obogatiti program plesovima i pjesmom iz krajeva Hrvatske i okolnih zemalja koje naši mještani još nisu imali prilike vidjeti.

Organiziramo i dječji folklorni festival “Kriči, kriči tiček” u sklopu dana Općine Pušća koji će ove godine proslaviti svoj treći rođendan Iito pod CIOFF-ovom zastavom što je za jedno malo i mlado društvo kao naše priličo veliki uspjeh.

Suorganizatori smo kulturno-umjetničkog dijela programa Poljoprivredno – božićnog sajma u Pušći koji se održava svake godine prvi vikend u prosincu i to već osamnaestu godinu za redom”.

Ima li razumijevanja i pomoći društva, zajednice?

“Razumijevanje i pomoć zajednice u kojoj djelujemo je na vrlo visokom nivou. Općina Pušća na čelu s gospođom Anđelom Cirkveni prati sve projekte naše udruge”.

Na koji se način regrutiraju mladi članovi, postoji li zanimanje mladih?

“Postoji zanimanje mladih, no potrebno ih je u određenoj životnoj dobi dodatno poticati i od strane članova društva, stručnih voditelja, ali najviše roditelja i ostalih članova obitelji.

Kakvu poruku mogu iskusni članovi poslati mladima, koje su prednosti življenja s KUD-om?

“Svi znamo što je skladna obitelji i koliko ju je važno imati, a sad si zamislite da imate dvije takve obitelji?! Dvostrukp razumijevanje, dvostruka ljubav, zabava, životni savjeti….”