OD KUD-A DO KUD-A: Kažu da su Posavski Bregi skupina s drugog planeta

Kulturno-umjetničko društvo „Ogranak seljačke sloge“ Posavski Bregi osnovano je 1934. godine, a njeguje izvorne posavske pjesme, plesove i običaje, a od tada je redoviti sudionik smotri diljem Hrvatske, ali i izvan granica naše domovine.

*Serijal “Od KUD-a do KUD-a” ostvaruje se uz pomoć dodijeljenih sredstava Zagrebačke županije

Tu je osamdesetak članova, a sekcije su: plesna, tamburaška, dvije skupine djece, ženska pjevačka, skupina mladih tamburaša, te prema potrebi muška pjevačka skupina.

A ono najvažnije, za budućnost ne trebaju brinuti, jer tu je već i najmlađi član Pavel Glog, koji ima dvije godine, a počeo je plesati kad mu je bilo tek godinu i pol. Poželimo mu da naslijedi jednoga dana i današnjeg najstarijeg člana Josipa Renčevića – Šika, koji ma 84 godine.

A o vrijednim članovima možda najbolje svjedoče riječi Gorana Kneževića, jednog od značajnijih folklornih kritičara, koji je nastupe KUD-a „Ogranak seljačke sloge“ Posavski Bregi ocijenio ovim riječima:

„Ipak, ‘Brežani’ su skupina s drugog planeta. Iz godine u godinu sjajno predstavljaju svoje tradicije i to postaje fenomen koji bi svakako netko od znanstvenika trebao istražiti u čemu je kvaka.

Teško je povjerovati da se takva vrsnoća postiže i održava samo željom i htjenjem. Vjerojatno se radi o nekakvoj metafizici odnosno sposobnosti stvaranja posebne energije koja poput plimnog vala osvaja gledalište.

Ove godine su nam predstavili neke nove plesne predloške i koreografske ideje koje su se savršeno uklopile u njihov izričaj. To nije ni izvorno ni reproduktivno već ‘brežanski’ originalno i neponovljivo.“

Bilo je to 2010. godine, ali “Brežani” ne posustaju, rade i sve su bolji, prepoznatljiiviji, u nekim stvarima nenadmašni. I sve to pod budnim okom rukovodstva – predsjednika Ivana Barilića, tajnice Mirne Češković, članova upravnog odbora u kojem su Martina Sraka, Josip Sraka, Marina Glog, Matija Kunovec, Josip Lilek, te mnogih stručnih suradnika.

„Ogranak“ je sudjelovao na I. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine te od tada snima mnogobrojne radijske i televizijske emisije. Najznačajnija televizijska emisija ostvarena je u suradnji s Ansamblom LADO pod nazivom „Ponovno rođenje plesa“, a rezultat te emisije je uvrštavanje breškog Starinskog drmeša na njihove nosače zvuka „Iz kajkavske glazbene riznice“ i „Drmeši i polke“.

Hrvatski je radio 1987. godine  u Posavskim Bregima tonski zabilježio 70-tak zavičajnih pjesama i plesova. To je obilježilo rad „Ogranka“ u 2001. godini jer su na temelju tih tonskih zapisa izdani CD i kaseta „ I ja jesam posavačko dete“. Društvo je uz pomoć grada Ivanić-Grada izdalo i etnografsku mapu „S onu stranu Savice“ autorice Slavice Moslavac kao prvo društvo u Republici Hrvatskoj koje ima takav reprezentativni materijal. Ljepota breške nošnje zastupljena je i u knjizi „Hrvatske narodne nošnje“ autora Ivice Ivankovića.

Kada je riječ o aktivnostima, društvo najviše djeluje kao udruga koja čuva plesove, pjesme i običaje Posavskih Brega, ali je aktivno i u svim aktivnostima sela i grada u kojem se nalazi. Od radnih akcija, do manifestacija u gradu u kojima uvijek daje svoj doprinos. Gostovali su na Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, na Neretvu misečina pala (Metković) i brojnim drugim smotrama u Hrvtaskoj i izvan nje. 2018. KUD je osvojio Grand prix na Festivalu folklora u Makedoniji (Kumanovo). Kažu nam kako ženska pjevačka skupina KUD-a  dobiva dobre kritike gdje god nastupa. Od onih koji ga vode doznajemo i da je KUD možda i najpoznatiji po tome što je organizator Muških pjevačkih skupina Hrvatske, koja je jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih smotra za muško pjevanje u Hrvatskoj, na kojoj sudjeluju najbolje skupine i koje prate kvalitetni stručnjaci iz područja tradicijskog pjevanja.

Naravno, da bi se uspjelo valja i debelo zapeti, vježbati, pa se probe održavaju jednom tjedno, a po potrebi i dva, tri puta tjedno. KUD ima više skupina i uzrasta svakome se pristupa na specifičan način. Mlađe skupine uvježbavaju pjesme, plesove i igre koje su primjerene njihovoj dobi, dok stariji plesači plešu i pjevaju ozbiljnije i zahtjevnije plesove i pjesme. Postoji više sekcija tjedno može biti i oko 5-6 sati proba. Ženska pjevačka, plesna skupina i tamburaška skupina odrade godišnje desetak nastupa. Dječja plesna i tamburaška skupina imaju također desetak nastupa godišnje. Obje skupine uglavnom se predstavljaju diljem Hrvatske.

Doznajemo i kako su najveći problem financije, pa zato vodstvo KUD-a pažljivo balansira financijama kako bi novac bio pravilno uložen. KUD-u je najvažnije ulaganje u djecu plesače i tamburaše jer su ipak oni ono što je društvu najvažnije. Pomaže i to što su nošnje privatno vlasništvo članova, a članovi ih i sami nabavljaju. Nošnje se uglavnom nabavljaju od članova koji više nisu aktivni. KUD godinama ulaže sredstva u izradu novih i popravak starih opanaka i popravak starih glazbenih instrumenata. Dugi niz godina nošnje su izrađivale Marija Prodan i pokojna Janica Kozjak, te su izradile velik broj nošnji u kojima članovi danas plešu.

No, ima i pomoći društvene zajednice, ponajviše od Grada Ivanić-Grada, gdje prepoznaju rad, talent mladih i dobru sredinu za odrastanje djece i mladih. A kaf dmo kod mladih, KUD se može pohvaliti kako bilježi jedan od većih porasta mladih. Mladi plesači su aktivni i stalno dolaze novi unazad deset godina. Godine 2017. KUD je počeo s tamburaškim probama za naše najmlađe s profesorom Goranom Hlebecom i njegov način rada s djecom privukao je mnogo djevojčica i dječaka. KUD stalno izrađuje plakate, letke kojima nastoji privući što više mladih.

Zato prema mladima ide poruka: Prednosti onih koji su u KUD-u je ta što od najmlađih do najstarijih svi su uključeni u rad društva, jedni s drugima su povezani, mladi imaju gdje otići kada požele društvo, putuju, druže se, zaljube se, pomažu zajednicu kada se odvija neka manifestacija, i ono što je danas važno je da su udaljeni od kompjutera, mobitela, tableta i sve tehnologije koju nije dobro pretjerano koristiti. Naučili su se komunicirati uživo, a ne virtualno.

A na kraju bilježimo i anegdote, ali šifrirane, samo za članove. Samo oni znaju što znači “Dević broj 7”, “A što je žeđen?” , “PP” kao i ostale uzrečice, a one su vezane za razne anegdote koje naravno nisu za javnost.