OD GRADECA DO ZAGREBA: Najstarija gradska mjera – “kamenica”

Usprkos utjecajima Venecije ili kasnije Austrije i Ugarske, još smo u 13. stoljeću imali svoju, hrvatsku mjeru i bili dio službenog srednjoeuropskoga metričkog sustava.

Piše: Branimir Fagač

Ova je, iznimno zanimljiva priča, kao uostalom i sve druge koje su na ovaj ili onaj način vezane uz povijest Zagreba, imala tri početka:

Prvo je prof. dr. Zlatko Herkov, naš ugledni proučavatelj gospodarske povijesti Hrvatske i dopisni član HAZU, svoj znanstveni rad sažeo u spoznavanje vrijednosti novca i veličinu mjera. Zatim je ustanovio da je ‘zagrebačka mjera’, uz ‘varaždinsku’, već u srednjem vijeku bila najuglednija mjera i nekoliko je puta u povijesti proglašavana ‘kraljevskom’, što je, uz mnoštvo lokalnih mjera, značilo službenu mjeru na cijelom području tadašnje sjeverne Hrvatske.

‘Cubulus’

No, kako su svaki grad, svaka županija, pa i feudalni posjed – do uvođenja jedinstvenog metričkog sustava mjera, 1876. godine – imali svoje posebne mjere, istraživanje prof. Herkova nanizalo je mnoštvo raznovrsnih veličina kojima su naši stari u davnini mjerili.

Tako su vino i žito, na primjer, mjerili takozvanim šupljim mjerama – vedrom, vaganom, kuplenikom i kabelom – kako su ‘prevodili’ latinski naziv ‘cubulus’, u koji je, ovisno o njegovoj veličini stalo između 15 i 250 današnjih litara.

Drugi početak priče o Medvedgradskoj kamenici seže daleko, još u 15. stoljeće: u Šibenskom je statutu iz 1414. godine, naime, prvi puta zabilježen naziv ‘kamenica’, za svaku mjeru u kamenu, što je do danas ostala uglavnom karakteristika istarskog i dalmatinskog kraja.

Na Markovu su trgu, prema tvrdnjama dr. Herkova, još 1848. godine stajale dvije takve kamene mjere za mjerenje količine žita i vina, no tim se ‘kamenicama’ izgubio svaki povijesni trag.

I napokon, nakon što se prof. dr. Sena Sekulić-Gvozdanović, arhitektica i zaljubljenica u rekreativno planinarenje, prije kojih dvadesetak godina po tko zna koji puta ponovo, uskim sljemenskim stazama uputila prema Medvedgradu, kako bi se osobno uvjerila u napredovanje obnove tog drevnog srednjovjekovnog zagrebačkog burga: praksa je potvrdila teorijsko istraživanje dr. Herkova.

Izvor: Muzej grada Zagreba
Izvor: Muzej grada Zagreba

Tom je prilikom, na svoje veliko iznenađenje, ugledala – ‘kamenicu’, za koju su, kad je pronađena, prvo pomislili da je kakva škropionica, a zatim ustanovili da je riječ o starom zagrebačkom ‘cubulusu’, medvedgradskoj mjeri za žito, vino i ulje.

“Riječ je o najstarijem, shvatite, najstarijem!”, ushićeno je nakon ovog veličanstvenog i iznimnog povijesnog otkrića uzviknuo dr. Herkov.

Hrvatska mjera

Naime, Medvedgradska kamenica, dosad, jedina je istražena ‘kamenica’ iz kontinentalne Hrvatske, najstarija dosad izračunata zagrebačka mjera iz 13. stoljeća.

Započevši priču u teorijskom istraživanju, prof. dr. Zlatko Herkov pokazao je isto ono što je prof. dr. Sena Sekulić-Gvozdanović izračunala matematički – u Medvedgradsku kamenicu stane točno 20,42 današnje litre, a ako je udvostručimo iznosi točno jedno ‘Bečko vedro’.

A medvedgradska nam je ‘kamenica’, pak, pokazala da smo još u 13. stoljeću, usprkos utjecajima Venecije ili kasnije Austrije i Ugarske, imali svoju, hrvatsku mjeru. To, na kraju krajeva, dokazuje da smo od davnih dana bili dio srednjoeuropskoga sustava mjera.

A neki vele da smo tek odnedavno u Europi…

Komentiraj