OČEKIVANJA OD 2023.: Neće biti lagano, ali bit će bolje
Dok neki u novu godinu ulaze s popisom odluka koje najčešće pogaze, Hrvatska je u 2023. godinu ušla s ostvarenim dugogodišnjim ciljevima. A osim što smo konačno postali dio Schengena i eurozone, što nam donosi 2023. Teško je predvidjeti, no to ne znači da se ne trebamo usuditi.
Izvor: Media servis
Iako je puno više pozitivnih stvari nabrojao, upitan da rezimira 2022. godinu i ocijeni rad Vlade, premijer Andrej Plenković je izdvojio i nekoliko stavki s kojima nije zadovoljan i kojima će se, kaže, pozabaviti u novoj godini.
“Ono što mi ne djeluje dobro je da se moramo nastaviti i dalje boriti s fenomenom korupcije i moramo učiniti sve da se dinamizira proces obnove na Banovini i u Zagrebu, kao i revitalizacija Banovine. Mi ćemo do kraja mandata dovršiti autocestu A11 i na taj način praktički nasloniti cijelu Sisačko-moslavačku županiju na Grad Zagreb. Ulažemo jako puno u ove krajeve Hrvatske kojima treba pomoći, je li to Slavonija, je li to sjever, je li to Dalmatinska Zagora, Lika, Gorski Kotar, Banovina… Nastavit ćemo ono što činimo do sada‘‘.
Članstvo Hrvatske u eurozoni i u Schengenu, dovršetak Pelješkog mosta, koridor 5C, nikad više europskog novca na raspolaganju, velika potpora građanima u krizi, niz strukturnih reformi… nabrajao je premijer i sve uspjehe svoje Vlade, koji će se preliti i na ovu godinu, smatra HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler.
“Sve ovo što smo postigli ove godine, značit će nam puno sljedeće godine, ali samo ako se oslonimo sami na sebe uz jasnu europsku orijentaciju. Pomoći onima kojima je pomoć potrebna, ali uz kontinuirani rad na tome s jednim glavnim ciljem – da se ovdje u Hrvatskoj živi bolje i da se posluje jednostavnije‘‘.
Kada su u pitanju projekcije za 2023. iz prizme izvoznika, Mislav Vučić kaže da neće biti lagano, ali da neće biti gore nego što je bilo 2022.
“Godina 2023. bez pandemije, jako komplicirana politička situacija, po nama nastavak dijeljena svijeta na koji se nakalemila prilično nezgodna ekonomska kombinacija koja će u EU najvjerojatnije završiti sa stagnacijom. Rat će vjerojatno trajati, pretpostavljam bar do jeseni‘‘.
Što se tiče turizma u novoj godini, nakon odličnih brojki u 2022. ulaskom u Schengen i eurozonu predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba predviđa da će nam dolaziti više platežno snažnijih turista. No problem gužvi u špici sezone nećemo riješiti samo brisanjem granica, smatra i ističe da to treba riješiti u ovoj godini.
“Ako ste prije imali dva problema, koji su jedan usporavali, pa onda nije bio veliki pritisak na ulaze na autoceste, sada toga nema i bojim se da bi to mogao biti triger koji neće biti dobar. Koliko su najave mislim da se i tu radi na promjenama i jednostavno te promjene su nužne‘‘.
Nakon 2022. predsjednik Udruge cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec za novu godinu kaže:
“Neke percepcije za ovu godinu nisu loše. Svi investiraju, svi kupuju. Svi s kojima razgovaramo kažu da će biti bolje. Još ove male probleme koje imamo možemo u hodu rješavati i poboljšat će stanje u svakom trenutku‘‘.
Završit ćemo izjavom nakladnika The Economista Roberta Čobana s predstavljanja hrvatskog izdanja časopisa o svijestu u 2023.
“Predviđanja su vrlo nezgodna stvar, ali u ljudskoj prirodi je da pokuša vidjeti što će se dogoditi i da svoje biznise i priavtne živote ka tome opredijeli‘‘.