O VISOKIM CIJENAMA: Pa mi smo uvezli kruha za više od 300 milijuna eura

Konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić gostovala je na N1 televiziji i komentirala cijene u Hrvatskoj.

Neosjetljiva izjava ministra gospodarstva Ante Šušnjara u centar pozornosti problematike cijena dovela je – cijenu kruha.

Njega plaćamo 17 posto više od europskog prosjeka. Kakvu ulogu u cijenama ima inflacija, kakvu proizvodnja i gdje je tu država?

Kruh poskupio 60 posto u dvije godine

Koji je realan razlog iza visoke cijene kruha? “Mi smo 2021. imali cijenu kruha koja je za najjeftiniju vrstu bila pet kuna. Do kraja godine je narasla za 10 posto. 2022. je cijena kruha rasla za 30 posto, a do listopada 2023. to je naraslo još dodatnih 20 posto da bi onda počelo padati”; govori za N1 Blažić.

To znači da je cijena najosnovnije namirnice porasla za čak 60 posto u dvije godine. Ističe da danas imamo usporeni rast cijena – u prosjeku oko 3 posto godišnje.

“Imamo zemalja u okruženju kod kojih cijene čak i padaju, a kod nas je to na jako, jako malom broju artikala”, govori ona.

Svjesna činjenice da je da cijena kruha “užasno visoka” konzultantica dodaje da je ona viša nego u susjednim zemljama, ali i EU-u.

Visoki porezi

To potvrđuju i brojke koje govore da plaćamo 117 posto cijene u odnosu na prosječnu cijenu kruha u EU-u. Dakle, 17 posto više od prosjeka.

“Kod nas su cijene nešto više i rasle. Imamo određenih problema vezanih uz cijene. Naš PDV za kruh je pet posto, ali na svu prerađenu hranu, čak i mliječne proizvode, plaćamo 25 posto poreza”, navodi ona. S druge strane, imamo relativno malo tržište.

“Ono je logistički i transportno komplicirano”, izlaže konzultantica, a na opasku voditeljice Nataše Božić da je Slovenija još manje tržište, a cijene su – niže, Blažić odgovara na sljedeći način:

“Slovenija ima sasvim drugačiji način poslovanja i jeftinije proizvode od Italije, Mađarske. Imaju i znatno veću kupovnu moć”.

Faktor inflacije

Komentirajući inflaciju koja je otvrdnjela uvođenjem eura, kaže da su i one zemlje koje nisu uvodile euro imale “izuzetno visoki rast cijena”. Kao primjer navodi Mađarsku koja je u svega godinu dana imala rast cijene kruha od čak 65 posto. “Mi to nikada nismo imali.”

“Zemlje srednje i istočne Europe su imale veći rast cijena nego mi”, navela je konzultantica, no i dalje je enigma kako cijene mogu nastaviti rasti, ako cijene pšenice padaju, a cijene energenata su – ograničene?

“Na cijenu velik utjecaj ima potrošnja, koja je kod nas velika i dodatno raste. Imali smo skoro najveći rast BDP-a u Europi koji to i potvrđuje”, komentira dodajući da skupoći dodatno pogoduje bacanje hrane.

“Imamo najveći postotak bacanja hrane iz kućanstva u Europi”, rekla je i dodala da se kao potrošači ponašamo “jako nedgovorno.”

Uloga države

Kako država može regulirati cijenu neke namirnice? Pogotovo ako distributeri za ovu regiju namjerno drže veće cijene.

“Država uvijek ima nekih načine, ali to po meni nije način jer onda rastu cijene drugih proizvoda. Trgovci će uvijek raditi na zaštiti svoje marže jer i oni imaju visoke troškove i nemaju tako visoki rast dobiti”, pojašnjava otkrivajući nehotimično da iako cijene rastu i naša kupovna moć slabi, trgovci i dalje konzistentno posluju u plusu.

Ograničenje cijena proizvoda

“Mislim da se ograničenjem cijena 30 proizvoda nismo napravili neki veliki posao jer često tih proizvoda nema ili nisu adekvatno izloženi”, kaže i dodaje da su neke cijene koje su zaštitili originalno bile i niže.

Ministar je spominjao proširenje opsega proizvoda sa zaštićenim cijenama. Je li to dobar put?

Konzultatica smatra da nije. “Potrošači ne vide da su nešto dobili time, a u malim trgovinama se to nije moglo ni naći.”

“Hrana je opet nakon sezone počela rasti po značajno višim stopama”, otkriva Blažić prilično zanimljiv podatak.

Problem proizvodnje

“Moramo biti realni; na globalnoj razini dolazi do povećanih stopa rasta. U listopadu je indeks cijena narastao za 2 posto. Događaju se promjene, tržišta su nesigurna i zato su primjerice mliječni proizvodi poput maslaca i sira značajno narasli”, govori.

Navodi i problem skromne proizvodnje: “Naša poljoprivredna proizvodnja je slaba i nekonkuretna. Toliko slaba da je teško reći da mi možemo na bilo što utjecati. Mi smo ispod 50 posto samodostatnosti na voću, mlijeku, 60 posto na povrću…Pa mi smo kruha uvezli za preko 300 milijuna eura u 2023., a ove godine će vjerojatno biti i više.”

25 proizvođača posluje s gubicima

Cijena pšenice godinama nije rasla. Blažić ističe da je u Hrvatskoj više od 1000 proizvođača pekarskih proizvoda tako da je proizvodnja barem u tom segmentu razmjerno stabilna. No, negativna strana je da je od njih čak 25 posto proizvođača poslovalo u minusu.

Što očekivati u 2025.?

“Da ste me to pitali prije 2-3 mjeseca bih rekla da idemo prema tome, ali prema ovih kretanjima je jako teško reći da ćemo smanjiti inflaciju, barem ne onoliko koliko bi željeli”, predviđa i zaključuje da ne očekuje nikakvo značajno smanjenje cijena.