O TOME SE GOVORI: Tko će operirati pacijente kad studenti sve uče online?!
Pandemija COVID-19 obilježila je 2020., kao i živote svih nas. O njoj će se pričati još dugo pa čak i onda kada se postigne toliko željena procijepljenost građana.
Izvor: Media servis
Osim na gospodarstvo utjecala je i na obrazovanje, a osobito na obrazovanje onih koji će nas za godinu, dvije, pet ili deset liječiti, ili možda operirati. Možemo li vjerovati onima koji će nas liječiti pitali smo one koji vode brigu o obrazovanju novih naraštaja liječnika, medicinskih sestara i tehničara.
Mnogi će pomisliti ako kroz nekoliko godina zatrebaju operaciju slijepog crijeva, da postoji mogućnost da će ih operirati kirurg koji je o tome slušao online predavanje. Znači li to da taj liječnik neće biti kompetentan za obavljanje operacije za Media servis je rekao prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta u Zagrebu Sven Seiwerth.
“Neće netko tko je svježe završio fakultet krenuti operirati čak ni nešto što je pod navodnicima tako jednostavno kao operacija slijepog crijeva. Za to treba završiti specijalizaciju iz kirurgije, dakle dug je put do toga da netko dobije, da tako kažemo nož u ruke.”
Većina nastave za studente medicinskih usmjerenja održavala se online, a zbog epidemiološke situacije uglavnom nisu bili u mogućnosti pohađati praktičnu nastavu u klinikama. Ništa od toga ne bi trebalo brinuti građane. Iako je ove godine održavanje praktične nastave u zdravstvenim ustanovama bilo otežano upravo zbog pandemije koronavirusa, studenti nisu ostali zakinuti za znanje, rekla je za MS prodekanica za nastavu i studente na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, Snježana Čukljek.
“Mi smo prilagodili naše izvedbene planove tako da će naši studenti u ljetnom semestru, kada vjerujemo da će biti puno bolja epidemiološka situacija, nadoknaditi onu propuštenu praksu i time steći potrebna znanja i vještine da bi mogli pružati sigurnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Mišljenja smo da se naši građani ne trebaju brinuti i da će dodatni sati nastave u koje ćemo uložiti dodatan trud ove godine ipak omogućiti studentima stjecanje znanja i vještina.”
A da su odgovornost pokazali i sami studenti, tražeći nadoknadu onoga što je bilo i u protekloj godini akademskoj godini rekla nam je prodekanica za nastavu Medicinskog fakulteta u Splitu, Renata Miličić.
“Mi smo za neke, odnosno one predmete koji su to zaista i zahtijevali, organizirali nadoknadu tijekom jesenski mjeseci, a za neke predmete u tekućoj akademskoj godini uplanirali nadoknadu nekih kliničkih predmeta za koje smo zaista u dogovoru s pročelnicima smatrali da je nužno za studente da to ipak nadoknade. Tako da smatramo da ne bi trebalo bit mjesta zabrinutosti da se studenti u potpunosti uče online, barem što se tiče odnosno ono što je u medicini bitno, a to su kliničke vještine koje ne možete svladati odnosno steći online.”
Primjera radi, laički ćemo pojasniti trajanje studija budućeg liječnika ili liječnice. Studij medicine traje šest godina, još pet do sedam specijalizacija, a potom slijedi cijeloživotno obrazovanje. Ne trebamo se bojati, jer proces obrazovanja zdravstvenih djelatnika ne završava diplomiranjem, rekao nam je prodekan Seiwerth:
“Mislim da se ljudi ne trebaju bojati, da će studenti, odnosno liječnici koji izađu s fakulteta, biti na neki način manjkavo obrazovani. Što se tiče specijalizacije, naravno to je dio priče za sebe. Tek nakon završene specijalizacije, zapravo je liječnik samostalan u svom funkcioniranju.”
S istim se slaže i Miličić koja dodaje da uvijek ima mjesta za nadoknadu onoga što je možda izgubljeno zbog pandemijskih uvjeta u kojima smo se zatekli.
“Cjeloživotno je praktički, tako da su vrata i KBC-a i ravnatelji i svi pročelnici kliničkih katedri su zaista za studente tu stalno. Tako da su praktički ne samo u vrijeme akademske godine nego i u ljetnim mjesecima, može u dogovoru s pročelnikom ravnateljem, dekanom, prodekanima, organizirati nadoknada svega onoga što student smatra da nije stigao napraviti ili nadoknaditi.”