O TOME SE GOVORI: Ruska vojska – je li riječ o precijenjenoj vojnoj sili?!

Ruski predsjednik Putin očito je na početku invazije na Ukrajinu bio uvjeren u brzu pobjedu. Ali to se pokazalo iluzornim – što pokazuje i najavljena mobilizacija. No koliko je stvarno jaka ruska vojska?

Nakon raspada Sovjetskog Saveza Moskva je činila sve kako bi zadržala svoj status supersile i ostala stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Budući da taj status nije mogla opravdati svojom gospodarskom snagom, Moskva ga je opravdavala vojno.

Rusija raspolaže atomskim oružjem, a desetljećima se također tvrdilo da ima i jednu od najvećih i najučinkovitijih vojski svijeta. Kako bi održao to uvjerenje, predsjednik Putin je redovito svijet opskrbljivao slikama savršene koreografije vojnih parada u Moskvi ili s vojnih vježbi.

No snaga jedne vojske se ne dokazuje paradama na Crvenom trgu, nego u rovovima na bojištu. I baš tu su Rusi na istoku Ukrajine poniženi od jedne mnogo manje vojske, jedne koje do prije par godina praktički nije ni bilo. Kako je to moguće?

Koliko je stvarno velika Putinova vojska?

Ruska vojska na papiru broji milijun vojnika, ubuduće čak 1,1 milijun, kaže za Deutsche Welle Margarete Klein iz zaklade Znanost i politika. No ona u razgovoru za DW ističe da je stvarna brojka manja. Jer, kako kaže, veći dio postrojbi je već uključen u rat u Ukrajini gdje su doživjeli velike gubitke u ljudstvu. Točne brojke nisu poznate, no američka tajna služba CIS vjeruje da Rusija bilježi na desetke tisuća mrtvih i ranjenih.

Rusija sada mora mobilizirati pričuvnike kako bi popunila praznine nastale gubicima u borbama, objašnjava Margarete Klein.Najviše su do sada stradale pukovnije koje su u mirnodopskim vremenima bile raspoređene u azijskom dijelu Rusije, kaže za DW George Barros iz američkog trusta mozgova Institute for the Study of War. I dodaje kako nije realno da Rusija raspolaže rezervama vojnika spremnih za borbu. Po njegovom mišljenju, dosadašnji tijek rata u Ukrajini pokazuje da je svijet precijenio snagu ruske vojske.

Na bojište bez obuke i opreme

Stvarno stanje ruske vojske pokazuje i činjenica tko je sve sada mobiliziran. „Tu su muškarci stariji od 50 godina koji imaju zdravstvene probleme”, ističe George Barros. On dodaje da to potvrđuju brojne objave na društvenim mrežama.

Mnogi od njih moraju na bojište već nakon jednomjesečne ili dvomjesečne obuke, što nije dovoljno, upozorava Barros, dodajući da neki ne dobivaju čak ni takvu obuku i da ih se često šalje u rat bez odgovarajuće opreme. Ovaj obrambeni stručnjak izražava sumnju da takvi pričuvnici mogu postići vojne uspjehe. „Samo bi mogao porasti broj mrtvih i ranjenih”, smatra on.

I ruski sigurnosni stručnjak Pavel Luzin dijeli to mišljenje. On trenutačno boravi u SAD-u. Luzin je uvjeren da će se Ukrajina nastaviti boriti bez obzira na referendume na okupiranim područjima. I da ruska vojna industrija nije u stanju kratkoročno isporučiti opremu za sve mobilizirane rezerviste.

Istina, ima još starog oružja i streljiva iz sovjetskih vremena, dodaje Margarete Klein. No nije sigurno nije li veliki dio tog oružja već odavno prodan i je li ono što je ostalo uopće upotrebljivo. Ruskoj vojnoj industriji nedostaje čipova za moderno oružje, kao i drugih dijelova, kaže Klein.Za uspjeh u ratu nužne su brojne komponente, kaže George Barros: vojnici, moderno oružje, dobra obuka, zapovjedništvo, motivacija, logistika. „Jednostavno slanje više muškaraca na bojište neće riješiti problem koji Rusi imaju”, kaže Barros. I dodaje: „Ukrajinska ofenziva nije gotova.” On smatra da su Rusi trenutačno sretni ako uspiju sačuvati postojeće položaje.

Prijetnja atomskim oružjem za zastrašivanje Zapada

Naši sugovornici su jedinstveni u mišljenju da prijetnja atomskim oružjem služi za zastrašivanje Zapada. Cilj je spriječiti podršku Zapada Ukrajini, kaže Margarete Klein iz zaklade Znanost i politika. I dodaje da upotreba atomskog oružja vojno gledano ne bi imala nikakav učinak. Ona smatra upotrebu tog oružja malo vjerojatnom, jer bi to za Rusiju kao posljedicu moglo imati gubitak podrške Kine ili Indije.

No Ted Carpenter iz CATO-a kaže: „Ako se Putin nađe pred izborom da upotrijebi atomsko oružje ili da mora odgovarati za svoje zločine pred nekim međunarodnim sudom, on će se odlučiti za nuklearnu opciju.” On također smatra da Rusija želi što prije okončati rat te da bi Zapad i Ukrajina trebali iskazati spremnost za pregovore.

No Margarete Klein i George Barros ne vjeruju da će rat brzo završiti. Po njihovom mišljenju, Putin se nada da će Zapad prestati podržavati Ukrajinu. Upravo o toj podršci ovisi rezultat rata, kaže Klein. Ovaj rat se može stvarno završiti samo ako Rusija pretrpi totalni poraz, uvjeren je ruski sigurnosni stručnjak Pavel Luzin.