O TOME SE GOVORI: Recesija kao sportski direktor klubova Prve HNL
Spekulirajući o sljedećem prijelaznom roku u klubovima Prve HNL, (iako se ne zna kada će se, i hoće li se, nastaviti aktualna sezona, a kamoli kada će početi iduća) predviđa se, da će on biti “dramatično traumatičan”, jer će se prodavati doslovno “sve što se prodati može” da bi se preživjelo, a o kupovini će malo tko razmišljati.
Izvor: Media servis
U novonastaloj situaciji, klubovi će prisilno redefinirati svoje sportske politike, i “hrabro gurnuti u vatru” mlade igrače iz vlastitog pogona. Strategija takve politike morala bi biti očigledna: golobradi junior ponikao u “našem dvorištu” – najjeftiniji je igrač, a kroz nekoliko godina kada stasa (a dotada će se i transferno tržište stabilizirati) spreman je za prodaju.
Idealan scenarij za siromašne lige i financijski bremenita vremena koja čekaju naše prvoligaše. Ostaje nejasno, zašto se klubovi Prve HNL i prije straha od recesije nisu odlučili za tako logičnu sportsku politiku, kada gotovo 80% prihoda u proračunima naših nogometnih prvoligaša dolazi od prodaje igrača? Prema podacima Međunarodne istraživačke skupine za sport (CIES), Prva HNL je u proteklom desetljeću najmlađa nogometna liga u Europi, ali taj podatak, koliko god zvučao obećavajuće za domaće mlade igrače, zamagljuje realnu sliku stvari.
Neke druge brojke, istu sliku čine jasnijom. U Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, prošle je sezone, od ukupno 320 nogometaša koji su pod ugovorom s deset klubova, čak 131 nogometaš bio strani državljanin (40,9%), a ove je sezone broj stranaca neznatno manji (36,5%). Analiza prvih šest kola proljetnog dijela aktualnog prvenstva, pokazala je, da u startnoj postavi Hajduka igra 59% stranaca, Dinama, Lokomotive i Gorice 47%, Osijeka 41%, a Rijeke 35%.
Najviše stranih igrača utakmicu započinje ovoga proljeća u Zaprešiću – 62%, a uvjerljivo najmanje u Varaždinu – 8%. U lovu na što bolji rezultat, hrvatski su prvoligaši angažirali značajan broj stranih nogometaša (među njima ima i mladih igrača) i njima pridodali “provjerene” domaće snage. Zagrebački Dinamo je takvu klupsku politiku opravdao i rezultatski i financijski.
A ostali? Koliko je agresivni trgovački mentalitet vladao klupskim politikama najbolje pokazuje podatak iste švicarske istraživačke skupine, po kojoj je Prva HNL, osim što je najmlađa liga u Europi, ujedno i liga u kojoj se igrači najmanje zadržavaju.
U toj pretjeranoj “tranzitnoj” priči Prve HNL, svoju priliku na kapaljku su dobivali nadareni domaći tinejdžeri koji su se uglavnom “loptali” po drugoligaškim terenima, ili čekali strpljivo, negdje na posudbi, svoju pravu šansu. Silom prilika, njihov bi se status uskoro mogao promijeniti iz korijena.
Recesija će neminovno preuzeti ulogu sportskog direktora hrvatskih nogometnih prvoligaša, i staviti stvari na svoje mjesto. Kao još jedan dokaz da nije svako zlo za zlo.