O TOME SE GOVORI: Koliko daleko je spreman ići Vladimir Putin?

Iako se BND povukao iz Ukrajine, zemlja je i dalje najvažniji cilj observacije obavještajnih službi. Njemački špijuni i stručnjaci Bundeswehra pomno prate i analiziraju rusku invaziju i pitaju se: Dokle će Putin ići?

Rat u Ukrajini posmatra se satelitima iz svemira, uz pomoć informanata na terenu, kroz TV priloge i privatne video snimke i fotografije na društvenim mrežama i presretanjem poruka. Stručnjaci njemačke obavještajne službe BND i njemačke vojske – Bundeswehra svakodnevno analiziraju kretanje ruskih trupa i otpor ukrajinskih oružanih snaga. Prognoze stručnjaka o mogućem daljnjem toku rata nisu optimistične.Kremlj je odlučan da nastavi svoj ratni pohod.

Prema infomacijama iz njemačkih sigurnosnih krugova, Moskva namjerava preuzeti kontrolu nad istočnim dijelom Ukrajine što je prije moguće. Još uvijek postoje planovi za preuzimanje kontrole nad glavnim gradom Kijevom. Najkrvavija faza rata vjerovatno tek predstoji. Jer, Putinova vojska još nije upotrijebila neke od ubojitih oružanih sistema iz svog arsenala, a dio borbenih jedinica, koje su spremne na granici, još nisu poslane u Ukrajinu, piše Deutsche Welle.

Putinovo okruženje još uvijek na njegovoj strani

Trenutno nema naznaka da bi ruski agresorski rat ugrozio Putinovu moć i uticaj. Naprotiv: oni koji ga okružuju i dalje su vjerni svom predsjedniku. Puka nagađanja o Putinovom zdravstvenom stanju ne pomažu, tvrde sigurnosni krugovi. Ujedno nema nikakvih dokaza o tome da je on bolestan.Međutim, postoje dokazi odnosno vjerodostojne informacije da se ruski vladar posljednjih mjeseci sve više povlačio u svoje odaje. Priča se da je prvenstveno čitao istorijske i ideološke spise, te pisao vlastite traktate. Gotovo da se više nije bavio pitanjima unutrašnje i ekonomske politike.

Velika frustracija u redovima ruske vojske

Ukrajinska vojska zasigurno je postigla važne uspjehe i uspjela je odbiti nekoliko snažnih talasa napada ruske vojske – također uz pomoć oružja i opreme sa Zapada.

Prema informacijama iz njemačkih sigurnosnih krugova, ruski gubici nakon sedam dana rata sigurno su daleko veći od službenih Putinovih podataka od oko 500 mrtvih i 1600 povrijeđenih ruskih vojnika. Sveukupno gledano, ruska strana je vjerovatno očekivala mnogo brže napredovanje i zauzimanje strateški važnih gradova poput Harkova, Hersona, Mariupolja, Odese i Kijeva. Frustracija u ruskoj vojsci je velika, napravljene su logističke greške a snabdijevanje ruskih vojnika hranom, benzinom, municijom i streljivom ne protiče glatko.

Prema informacijama njemačkih sigurnosnih službi, izvještaji o ruskim dezerterima i deziluzioniranim vojnicima smatraju se vjerodostojnim.Gradonačelnici gradova na jugu Ukrajine izvještavaju o snažnom granatiranju. Njemački sigurnosni krugovi smatraju da će Kijev biti zauzet. U prve napade poslani su neiskusni, mladi vojnici, često oni koji služe vojni rok. Moguće je da je to urađeno namjerno, smatraju njemački stručnjaci za sigurnost. Taktika bi se mogla sastojati u tome da se te jedinice žrtvuju na početku, kako bi se ukrajinska vojska uključila u iscrpljujuće borbe i oslabila.

Nakon toga bi nove, bolje opremljene i puno iskusnije postrojbe ruske vojske bile raspoređene u operacijama postavljanje obruča odnosno “prstenova opsade” oko ukrajinskih gradova. Njemački sigurnosni krugovi misle da je za očekivati da će u konačnici biti zauzet i glavni grad Kijev. Kada će se to dogoditi, nitko ne zna.

Tome bi mogla prethoditi dugotrajna vojna opsada grada, s katastrofalnim posljedicama po stanovništvo i kolapsom u snabdijevanju pitkom vodom, hranom i strujom. U okviru takvog scenarija, o kojem raspravljaju njemački vojni stručnjaci, ruski vojnici bi mogli stvoriti humanitarni koridor i ponuditi civilima da napuste grad. U najgorem slučaju, moskovske trupe bi one ljude koji su ostali, mogli proglasiti neprijateljskim borcima i shodno tome krenuti u obračun.