O TOME SE GOVORI: Klima je sad “in”, a jesu li Hrvati “out” po tom pitanju?

Podijelite članak

Klimatske promjene su sada ‘in‘, bar u političkim govorima, nastupima, skupovima. Glavna je to tema bila i na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, no svijet je podijeljen.

Izvor: Media servis

Jedni su na strani američkog predsjednika Donalda Trumpa i tvrde da se bez razloga širi panika, drugi dijele mišljenje švedske aktivistice Grete Thunberg. Gdje su Hrvati, vjeruju li da se moramo promijeniti odnos prema Zemlji? Što svatko od nas može učiniti za dobrobit okoliša?

Skijališta su bez ili s vrlo malo snijega, sa svih strana svijeta slušamo o poplavama, razornim požarima… i sve to nije bilo dovoljno Trumpu da prihvati Pariški klimatski sporazum kao bitan i najavio je povlačenje SAD-a. Mlada Thunberg krenula je s prosvjedima, javnim nastupima, kritiziranjem Trumpa, buđenjem građana diljem svijeta.

A onda su oboje iz Davosa poručili:
“Vrijeme za optimizam. Strah i sumnja nisu dobri. Vrijeme je za nadu, sreću, optimizam i akciju. Kako bi usvojili mogućnosti koje nam nudi budućnost moramo odbaciti proroke apokalipse”.

“Puno toga se dogodilo što nitko nije mogao predvidjeti, zapalila se iskra opće svijesti i pokreta‘‘.

Zapalili su se i politički vođe, i oni koji se još ne mogu pohvaliti konkretnim koracima, bar su učestalo počeli pričati o tim problemima. Klimatolog s PMF-a Branko Grisogono tvrdi, iako se ne slaže sa svim stavovima mlade Šveđanke, da su znanstveni i socioekonomski argumenti na njenoj strani.

NOVA UZBUNA: Klimatske promjene prijete i ekonomiji - svijet u siromaštvu

Ostali građani Hrvatske? Vjerujemo li Trumpu da je sve to izmišljotina ili Thunberg da je alarmantna situacija?

“Shvaćam da su se Hrvati jako ubrzali i brže se postavljaju u tom nego naši političari. Iz naših anketa nekih 60-70 posto anketiranih su svjesni recentnih, odnosno aktualnih klimatskih promjena, što nije bio slučaj prije 10-15 godina”.

Na razini države, rekao je Grisogono za Media servis, ne činimo skoro ništa i da su našim političarima puna usta klimatskih promjena samo kad su u Bruxellesu i kada moraju učiniti nešto. No pustimo sad politiku, pustimo Zeleni plan oko kojega glavešine moraju vijećati, što mi svi kao pojedinci možemo učiniti da spasimo Zemlju, ako joj spasa ima?

“Svatko mora djelovati, ovo je globalna situacija u kojoj čovječanstvo nikada nije bilo kao do sada”, rekao nam je klimatolog.

“Bolji odnos prema otpadu, jer s klimatskom krizom ušli smo i u ekološku krizu. Da se minimalno vozimo sami u autima, da se više koristi javni prijevoz, trebaju grijanje i energetika ići puno bolje naprijed, manje korištenje pesticida, više organske tvar i hraniti se manje sa mesom”.

​Savjeti poput ‘koristite manje laka za kosu‘ kaže, stoje, no time tek neznatno možemo dati doprinos. No stvar je u principima i navici, nastavlja Grisogono:

“Kad idem kupovati čajeve, nosim jedne te iste vrećice godinu dana dok ne popucaju do kraja, koristim krpene vrećice, kruh ne bacamo. Kad je dovoljno star onda ga žena osuši ili ispeče i koristimo ga do kraja. Možemo govoriti o oblačenju da koristimo stvari koje imamo što duže, da pazimo na potrošnju električne energije”.

Male stvari, ali ipak znače. Svaki promišljen potez je dobrodošao.

Komentiraj