O TOME SE GOVORI: Je li intervalni post stvarno dobar za mršavljenje?

Intervalni post i redovito uzimanje proteina navodno pomažu u mršavljenju i poboljšavaju mikrobiom crijeva, kaže jedna nova studija. Stručnjaci su sumnjičavi.

Među brojnim prijedlozima dijeta za mršavljenje posljednjih godina je osobito popularan takozvani intervalni post. Kod intervalnog posta se radi o izostavljanju večere ili doručka tako da čovjek tijekom osam sati dnevno jede normalno, a onda 16 sati ne jede ništa. Ili da pet dana u tjednu jede normalno, a onda dva dana uzima samo minimalnu količinu hrane (oko 500 kilokalorija na dan). Tijelo tako mora duže razdoblje izdržati bez hrane. Mnogi ljudi na taj način uspijevaju smanjiti svoju tjelesnu težinu.

Proteini u malim dozama

Intervalni post u kombinaciji s takozvanim protein-pacingom, kod kojeg se u redovitim razmacima uzimaju male količine bjelančevina, prema jednoj novoj studiji pozitivno utječe i na mikrobiom crijeva i tako pomaže u mršavljenju. Mikrobiom označava sve mikroorganizme i crijevne bakterije u našem probavnom traktu.

Ali, sumnje u ovu studiju izaziva već činjenica da ju je financijski pomogao jedan proizvođač takvih proteinskih pripravaka, američka tvrtka Isagenix International LLC. U prošlosti su takve studije izazivale veliku pozornost, osobito na društvenim mrežama.

U studiji je sudjelovala 41 pretila osoba. Polovica njih je tijekom osam tjedana prakticirala intervalni post s protein-pacingom, dok se druga polovica hranila mediteranskom kuhinjom s manje kaloričnom hranom.

Sudionici u intervalnom postu s hranom bogatom proteinima u prosjeku su smanjili svoju tjelesnu težinu za oko tri posto više nego kontrolna skupina s mediteranskom hranom, a imali su i manje probavnih problema. Osim toga znanstvenici su kod njih utvrdili povećanje broja crijevnih bakterija što je prema studiji povezano s mršavljenjem. To zvuči obećavajuće.

Stručnjaci kritiziraju studiju

Ali, neovisni stručnjaci sumnjaju da se iz rezultata studije mogu izvući zaključci koji se izvlače. Uzročno-posljedičnu povezanost hrane, mikrobioma i njihovog djelovanja studija ne može dokazati. Stručnjaci osobito kritiziraju način na koji je studija rađena: premalo sudionika i prekratko razdoblje promatranja. „Broj sudionika u studiji je relativno malen, za temeljne medicinske podatke – kao što su tjelesna težina ili rutinske vrijednosti krvi – to je nedovoljno za izvođenje zaključaka”, kaže za DW liječnik dr. Stefan Kabisch, stručnjak za studije na Klinici za endokrinologiju i medicinu metabolizma u berlinskoj bolnici Charite.

Osim toga za studiju su odabrane samo osobe koje nisu imale poteškoća tipičnih za adipozitas. „Sudionici nisu imali poremećaje metabolizma kao primjerice visoki krvni tlak ili dijabetes. Zato se teško mogu utvrditi klinički relevantna poboljšanja metabolizma, a i u razdoblju od osam tjedana teško se može očekivati moguća pogoršanja.”

Ilustracija: Pixabay.com

Utječe li mikrobiom na smanjenje tjelesne težine?

Studija objavljena u stručnom časopisu Nature Communications koncentrira se prije svega na pozitivne efekte za mikrobiom, koji utječe na naš metabolizam i imunosni sustav. Kod osoba normalne tjelesne težine mikrobiom je drukčije sastavljen nego kod pretilih i osoba koje pate od adipozitasa. Sastav mikrobioma razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su genetski preduvjeti, okoliš, starosna dob, ali i navike u prehrani.

Ako promijenimo svoj način prehrane i primjerice jedemo više bjelančevina, balastnih tvari, ugljikohidrata, različitih masti ili tvari kao dodataka hrani, onda se promijeni i naš mikrobiom, kaže Kabisch. A to može utjecati na zdravlje.

Pomaže li mikrobiom kod mršavljenja?

Međutim, nije dokazano da promijenjeni mikrobiom utječe na mršavljenje, kaže stručnjak za prehranu Kabisch. „Koja komponenta je izazvala koje djelovanje, to je potpuno nejasno. Smanjenje tjelesne težine može biti posljedica, uzrok ili nebitna popratna pojava promjene mikrobioma.”

Jer, dosadašnje spoznaje o učincima mikrobioma na tijelo zasnivaju se na istraživanjima na životinjama. Studije na čovjeku pokazuju većinom samo korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu povezanost. „Da su ti efekti stvarno povezani kauzalno, to se može pretpostavljati ali ne dokazati”, kaže profesor dr. Christian Sina, direktor Instituta za medicinu prehrane na Sveučilišnoj klinici Schleswig-Holstein.

Bjelančevine su važne kod dijete

Nova studija je ipak zanimljiva: upravo kroz veliki konzum bjelančevina sudionici u novoj studiji su smršavjeli drugačije nego što je uobičajeno.

„Intervalni post u većini dosadašnjih studija pokazao je smanjenje tjelesne težine koje se može usporediti s drugim dijetama, ali ne jače mršavljenje. U više studija je smanjenje tjelesne težine bilo rezultat smanjenja mišićne mase, a ne količine masti.

U ovoj novoj studiji to je drugačije. Sudionici su jače smanjili prije svega količinu masti”, kaže dr. Stefan Kabisch s berlinskog Charitea. Mehanizam koji se krije iza toga nije jasan, ali je definitivno zanimljiv, kaže Kabisch. Najvjerojatnije je da je uzrok velik udio bjelančevina u prehrani, a ne intervalni post, kaže ovaj liječnik: „Intervalni post pri uzimanju velike količine bjelančevina izgleda da jače zasićuje nego neka druga dijeta pri uzimanju iste količine kalorija.”

Bjelančevine se ne nalaze samo u mesu, ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Njih ima puno i u mahunarkama kao što su leća, grah, grašak ili slanutak, zatim u lješnjacima, orasima, heljdi i kvinoji.

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!