O NOBELOVOJ NAGRADI: “Naj” zanimljivosti i zašto nema matematike

Ovoga tjedna se objavljuju imena dobitnika Nobelovih nagrada. Znate li tko su najstariji, a tko najmlađi dobitnici? Koliko ima žena dobitnica? Kome je dodijeljena nagrada u odsustvu? I zašto nema nagrade za matematiku?

Nobelove nagrade se od 1901. godine dodjeljuju ljudima i organizacijama koji su, prema ocjeni žirija, dali izuzetan doprinos napretku čovječanstva, piše DW. Imena ovogodišnjih dobitnika bit će objavljivana od ovog ponedjeljka, a mi vam donosimo pregled nekih zanimljivih i neobičnih činjenica o tim prestižnim nagradama:

Najmlađi i najstariji dobitnici

Pakistanska aktivistica Malala Yousafzai 2014. godine postala je najmlađa dobitnica Nobelove nagrade u povijesti. Tada je imala 17 godina. Godine 1915., u dobi od 25 godina, Australac Lawrence Bragg je zajedno s ocem dobio Nobelovu nagradu za fiziku za rad na kojem je radio od svoje 21. godine. Iračka Jezidkinja Nadia Murad također je imala samo 25 godina kada je 2018. primila Nobelovu nagradu za mir.

Najstariji dobitnik Nobelove nagrade u vrijeme dodjele bio je američki fizičar John B. Goodenough, koji je dobio Nobelovu nagradu za kemiju 2019. godine, kada je imao 97 godina, za doprinos razvoju modernih litij-ionskih baterija. Godinu dana ranije je njegov sunarodnjak Arthur Ashkin dobio Nobelovu nagradu za fiziku u dobi od 96 godina.

Malo žena među dobitnicima

U različitim kategorijama od 1901. godine Nobelove nagrade pripale su ženama samo 65 puta. Jedna od njih bila je ujedno i prva osoba koja je dva puta nagrađena Nobelovom nagradom: Francuskinja Marie Curie, rođena u Poljskoj, dobila je Nobelovu nagradu za fiziku 1903. i Nobelovu nagradu za kemiju 1911. godine.

Nobelove nagrade su, dakle, područje na kojem dominiraju muškarci. To se, međutim, polako mijenja. Od početka ovog stoljeća nagrađeno je 35 žena, više nego u prethodne dvije dekade. U 2009. godini rekordnih pet žena dobilo je nagrade, uključujući i prvu ženu koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju – američku znanstvenicu Elinor Ostrom.

Zašto nema nagrade za matematiku?

Postoje Nobelove nagrade za medicinu, kemiju i fiziku, ali ne i za matematiku. Dugo se vjerovalo da se osnivač nagrade Alfred Nobel na taj način želio osvetiti ljubavniku svoje ljubavnice, matematičaru Magnusu Gustafu Mittag-Leffleru. Istraživači su tu legendu opovrgnuli tek 1980-ih.

Sljedeće objašnjenje je uvjerljivije: kada je Nobel 1895. napisao svoju oporuku kojom je osnovao nagrade, u Švedskoj je već postojala poznata nagrada za matematiku. Osim toga, primijenjene prirodne znanosti početkom 20. stoljeća uživale su veći ugled od matematike.

Dodjela nagrada u odsutnosti

Posljednjih desetljeća nekoliko dobitnika Nobelove nagrade za mir nije moglo primiti osobno svoje nagrade u Oslu. Novinar i pacifist Carl von Ossietzky bio je u nacističkom koncentracijskom logoru kada je 1936. dobio nagradu. Sovjetskog znanstvenika i disidenta Andreja Saharova 1975. u Oslu je morala predstavljati njegova supruga Jelena Bonner.

Lider poljskog sindikata Solidarnost Lech Walesa odbio je 1983. otputovati u Oslo iz straha da se neće moći vratiti u svoju zemlju. Oporbena čelnica Mjanmara, Aung San Suu Kyi, bila je u kućnom pritvoru kada joj je 1991. godine odana počast. Iako joj je vojna hunta dopustila da otputuje u Oslo, Suu Kyi to je odbila, također zbog straha da se neće moći vratiti kući.

Dobitnik iz 2010. godine, kineski disident Liu Xiaobo, bio je u to vrijeme u zatvoru. Njegovo sjedalo bilo je upadljivo prazno na ceremoniji dodjele nagrada. Godine 2022. bjeloruski aktivist za ljudska prava Ales Bjaljacki također je bio u zatvoru pa nije mogao osobno primiti Nobelovu nagradu za mir – u Oslu ga je predstavljala njegova supruga Natalija Pinčuk. Prošle godine, tijekom ceremonije dodjele nagrade, iranska aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi bila je u ozloglašenom zatvoru Evin u Teheranu.

Nagrade se (više) ne dodjeljuju posthumno

Od 1974. godine statut Zaklade Nobel navodi da se nagrade ne mogu dodjeljivati posthumno – osim ako smrt ne nastupi nakon proglašenja pobjednika. Prije toga su samo dvije osobe posthumno dobile Nobelovu nagradu: dvojica Šveđana, Dag Hammarskjöld i Erik Axel Karlfeldt.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Hammarskjöld dobio je Nobelovu nagradu za mir 1961. godine ubrzo nakon što je poginuo u zrakoplovnoj nesreći u Africi. Pjesnik Karlfeldt dobio je 1931. Nobelovu nagradu za književnost ubrzo nakon svoje smrti.

Nakon što je 2011. godine Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena Kanađaninu Ralphu Steinmanu, objavljeno je da je preminuo tri dana ranije. Zaklada Nobel odlučila je nastaviti uvrštavati Steinmana među dobitnike nagrade.

Svečana dodjela 10. prosinca

Dobitnici Nobelovih nagrada proglašavaju se svake godine početkom listopada, ali se nagrade uručuju tek 10. prosinca: one u kategorijama znanosti, književnosti i ekonomije u glavnom gradu Švedske, Stockholmu, a Nobelova nagrada za mir u glavnom gradu Norveške, Oslu.

Desetog prosinca je godišnjica smrti Alfreda Nobela. Taj švedski kemičar i izumitelj dinamita živio je od 1833. do 1896. godine.

Nakon dodjele nagrada u Stockholmu održava se banket u gradskoj vijećnici s oko 1.300 uzvanika. U Oslu se također u gradskoj vijećnici okuplja oko tisuću uzvanika, među kojima su obično norveški kraljevski par, diplomati i druge poznate osobe. Kasnije se u hotelu “Grand” priređuje banket za nešto manji broj uzvanika.