O LISTAMA ČEKANJA: Čak 35 posto pacijenata kojima je ponuđen raniji termin to su odbili

Govoreći o otvaranju centralnog maila, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić, dr. med., rekao je za HRT kako ne misli da je baš najsretnije rješenje da Ministarstvo zdravstva otvara takve e-mail adrese, ali da su upravo takvom inicijativom uspjeli prepoloviti dosadašnje liste čekanja za dijagnostičke postupke.

– Ali moramo biti svjesni, nismo to mi napravili, to su napravili zdravstveni i nezdravstveni djelatnici u bolnicama, jer se samo njihovom boljom organizacijom i efikasnijim djelovanjem ovo može napraviti i na tome im doista hvala, rekao je za HRT Bašić.

Kao probleme je istaknuo organizacijske nedostatke, a u nekom dijelu i nedostatak kadra. Rekao je da su postojale velike praznine u naručivanju.

– Primjerice, u nekim bolnicama se nije naručivalo tijekom sedmog ili osmog mjeseca, ili ako treba naručiti deset pretraga u danu za izvanbolničke pacijente, naručivalo se osam ili sedam, a ova tri su se preskakala. Zato su se umjetno gomilale velike liste čekanja, rekao je Bašić.

Na pitanje je li to onda propust čelnih ljudi tih zdravstvenih institucija, odgovorio je da djelomično jest, ali da ravnatelj bolnice ne može ulaziti u taj mikromenadžment.

Dodao je da se taj problem sustava smanjio na minimum.

Bašić je otkrio i zanimljiv podatak – velik broj građana odbija kad im se ponudi raniji termin.

– To je vrlo interesantan podatak i činjenica koju smo primijetili već u prošlosti, a posebno sada kad su djelatnici HZZO-a u prosincu prenaručivali pacijente koji su čekali duže od 270 dana, neki čak 500 i više dana, i davali im termin unutar mjesec dana, znači 15, 20 ili 25 dana. Čak 35% pacijenata odbilo je taj termin unutar 20 dana i zadržalo svoj termin koji je možda bio 500 dana ili 300 dana i tako dalje, rekao je Bašić.

– Ja ću tumačenje držati za sebe, ali neka svako to protumači na svoj način, ali to je činjenica, dodao je.

Bašić je, među ostalim, naveo da je u jednom trenutku magnetsku rezonanciju mozga čekalo 9000 pacijenata, te da su stručnjaci utvrdili da MR doista treba tek njih trećina.

– Ključni stručnjaci u Hrvatskoj, neurolozi, profesori neurologije, pregledavali su te dijagnoze i zaključili su da 30%, znači 3000 pacijenata, uopće ne treba magnetsku rezonancu mozga, da je upitno trebaju li je sljedeće 3000, a da je samo trećina doista treba, rekao je Bašić.