NOVI ZAKON O ZAŠTIĆENIM NAJMOPRIMCIMA: Tko će biti zadovoljan, a tko nezadovoljan?

Problemi vlasnika više od 3 tisuće stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci došli su na dnevni red. Ministarstvo graditeljstva pripremilo je prijedlog izmjena Zakona o najmu stanova čija se primjena očekuje početkom iduće godine, a s kojim, po svemu sudeći vlasnici stanova neće biti zadovoljni, kao ni najmoprimci.

Hrvatska kao dio civilizirane Europske zajednice ima obavezu riješiti problem zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca, a na to ju obvezuje i presuda Međunarodnog suda za ljudska prava kojom je naloženo Hrvatskoj da taj problem riješi na primjeren način, istaknuo je ministar graditeljstva Lovro Kuščević, a prenosi Media servis.

“Nijedna vlada do sada nije imala političke volje da to napravi, nas je dočekao vrući krumpir i mi ćemo već dati prijedlog rješenja”, rekao je ministar Kuščević.

A prijedlog je da se u 5 godina najamnina postupno povećava do njezine tržišne vrijednosti, a nakon tog roka najmoprimci imaju mogućnost potpisati ugovor o najmu po tržišnoj cijeni. Tko ne pristane, bit će mu ponuđen zamjenski stan također po tržišnoj cijeni. Oni koji u vlasništvu imaju useljiv stan morat će odmah iseliti.

Među zaštićenim najmoprimcima su i socijalni slučajevi, njih je 10 posto, a 10 posto su branitelji. Njih će stambeno morati zbrinuti lokalne samouprave, odnosno Ministarstvo branitelja, a Kuščević ih poziva da to pitanje riješe kroz projekt Poticajne stanogradnje. Zakon će proći javnu raspravu, no po svemu sudeći oko njega neće biti konsenzusa. Vlasnicima je sporan rok od 5 godina, kaže predsjednik Udruge Proljeće Ivan Matetić.

“Mi hoćemo da se problem riješi u godinu, dvije, čak i tri, a tražit ćemo da već po primjeni zakona imamo pravo na slobodno ugovorenu najamninu”, rekao je Matetić za Media servis.Pravo na slobodno ugovorenu najamninu imaju od 1997. godine, tvrdi Matetić, te do danas trpe štetu jer se zakona država nije pridržavala.

Također ističe da je država bila dužna dio novca od zaštićenih najmoprimaca izdvojiti za njihovo stambeno zbrinjavanje.

“Po zakonu iz 1991. 1992 i dijelom iz 1995. godine to je Zakon o otkupu društvenih stanova, 90 posto sredstava je trebalo ići u gradsku kasu s isključivim ciljem za kupnju stanova za preseljenje stanara iz privatnih stanova, znači problem je morao biti riješen već davno.”

Na zakone i presude pozivaju se i zaštićeni najmoprimci. Predsjednica Hrvatskog saveza stanara Gordana Vojković.

“Oko 98 posto su prekupci, a 1,8 posto su izvorni vlasnici, izvorni vlasnici niti jedan ne izbacuje svoje stanare van”, rekla je Vojković. Ističe i da se vlasništvo sastoji i od održavanja i uređivanja stana te podsjeća da je stanarsko pravo ustavna kategorija.