NOVI OSVAJAČI SVIJETA: Digitalni nomadi broje se već milijunima

Kada se bude u budućnosti pisala neka nova povijest, oni koji ju budu pisali trebat će se uvelike pozabaviti tzv. milenijalcima, osobama rođenim između ranih 1980-ih u 2000-ih, koje nazivaju još i generacijom Y, jer će u svim knjigama, leksikonima i enciklopedijama valjati korjenito mijenjati definiciju o nomadima.

Već danas, naime, ne odgovara potpunoj istini kako je “nomadski život uvjetovan stočarenjem, lovom i ribolovom te da postoje i morski nomadi”.

Na djelu su i suvremeni digitalni nomadi, i svakim ih je danom sve više. Nisu to oni koje je pandemija natjerala da rade od kuće, nego su svoje udobne radne prostore, fotelje i stolce zamijenili na način da je njihovo radno mjesto, ili ured, postao cijeli svijet, baš na svakom mjestu gdje postoji internet. Riječ je o mladim ljudima koji se brzo I fleksibilno prilagođavaju vremenu u kojem žive, koji su za promjene, liberalni su, slobodni, bez ograda i okova.

Zbog svega toga, pa i kulturoloških, gospodarskih, svjetonazorskih, ili nekih drugih razloga, oni nisu prihvatili sjedilački način života, bar ne kada je riječ o jednom mjestu. Za razliku od starijih generacija, milenijalci doslovce provode u djelo poznatu Heraklitovu izreku: “Stalna na ovom svijetu samo mijena jest”. Kod njih nema straha od nepoznatog, od neizvjesnosti, ne zaziru od promjena i novina, pa nomadski poslovi postaju “normalni poslovi” novih generacija.

VIŠE OD MILIJARDU

Tako rad u pidžami, rad s plaže, ili nekog drugog lijepog mjesta, više nije samo mit. Rad na daljinu rasprostranio se neviđenom brzinom diljem svijeta, pa su u prednosti oni koje nije na to prisililo pandemijsko zaključavanje. Koriste laptop, putuju i žive u raznim dijelovima svijeta, tamo gdje im je ugodnije, zabavnije, jeftinije. Digitalni nomadi broje se već u milijunima, a stručnjaci kažu kako će cijela ta vojska značajno ojačati nakon pandemije koronavirusa u kojoj su dobili novu brojčanu sljedbu.

Njihov broj raste i zahvaljujući napretku tehnologije i sve bržeg razvoja digitalnih platformi i društvenih mreža. Tako jedno istraživanje iz 2018. godine MBO Partnersa kaže kako čak 4,8 milijuna Amerikanaca rade kao nomadi, dok je Gallupovo istraživanje pokazalo kako 43 posto zaposlenika bar jedan dio svog radnog vremena provodi izvan tradicionalnih ureda. Ako se ovaj trend jačanja vojske digitalnih nomada nastavi, tvrdi Pieter Levels, osnivač internetske stranice nomadlist.com, do 2035. godine na globalnoj bi razini moglo biti više od milijardu digitalnih nomada.

Oni koji se bave tom problematikom kažu kako će se sve manje poslova raditi u uredima unutar fiksnog radnog vremena. U SAD-u je već danas 53 milijuna freelancera, što je čak 34 posto radne snage, a predviđa se da će tijekom 2020. godine taj broj narasti na 40 posto. Ovdje valja reći i da digitalne nomade ne treba brkati s freelancerima. Istina, zajedničko im je što nisu vezani za mjesto rada, ali digitalni nomad može biti stalno zaposlen u nekoj tvrtci, dok je freelancer samozaposlen, što će reći kako samostalno bira koje će poslove i kada odrađivati.

PREDNOST KREATIVCIMA

U suvremene digitalne nomade pripada čitav niz kreativaca koje više ne zanima radno vrijeme, samo koji tjedan godišnjeg, oni znaju kako će sami nadoknaditi manjak slobodnog vremena. Oni su dizajneri, programeri, novinari, PR stručnjaci, stručnjaci za marketing… Zanimaju ih putovanja i nova mjesta na kojima zarađuju više, žele upoznati nove kulture, nove ljude, države, gradove.Prema časopisu Forbes iOS Devoloper može zaraditi oko 160.000 dolara godišnje, Project Manager oko 100.000, a Product Designer 70.000, a mogu za vrijeme posla držati noge u moru, a glavu u hladu, naravno uz internetsku vezu.

Radite kad i koliko hoćete, ali posao mora biti završen u roku. S digitalnim nomadima dolazi i novac za destinacije koje posjećuju. Jer oni su tamo i izvan turističke sezone, troše više od prosječnih turista, i to novac koji su zaradili izvan destinacije. Jedna anketa iz 2017. pokazala je kako digitalni nomadi godišnje poduzimaju 1,8 milijuna putovanja godišnje. Postoji i Nomadska lista s bazom podataka prema složenom algoritmu, koji računa cijene, klimatske uvjete, brzinu interneta i slično, prema kojoj su za boravak digitalnih nomada najbolji gradovi u Europi Lisabon, Berlin i Prag.

U našem okruženju Beograd se našao na visokom, 6. mjestu, 26. je Zagreb, a Split na 51. mjestu. Neke su zemlje na vrijeme uvidjele koje su sve koristi od digitalnih nomada, pa su poput Njemačke, Češke, Portugala…, uvele za njih i posebne “poslovne” vize. I Hrvatska želi dio kolača od digitalnih nomada, pa će oni naći mjesto u novom Zakonu o strancima, a na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Sabora već je pozdravljeno uvođenje kategorije digitalnih nomada od kojih se može očekivati da stimuliraju državne prihode svojom potrošnjom, posebice s obzirom na sve veći broj osoba koje koriste pogodnosti tehnološkog napretka i obavljaju poslove od kuće, odnosno izvan mjesta rada. Donese li Sabor uskoro Zakon o strancima, bit će to i otvoren put za izdavanje viza za digitalne nomade, koji bi s njom mogli u Hrvatskoj raditi maksimalno godinu dana.

Komentiraj