NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ prvi, SDP raste – Milanović najpozitivniji, Plenković najnegativniji

Objavljena je nova anketa CRO Demoskop za veljaču o stanju na političkoj sceni, koju provodi RTL u suradnji s Promocijom plus.

HDZ, uz blagi rast, bira nešto više od 26 posto ispitanika (26,1 posto u siječnju). SDP ima rejting rasta – sada su na gotovo 18 posto (bili na 16,9 posto u siječnju). Treća je platforma MOŽEMO! s gotovo 13 posto potpore (u siječnju bili na 13,3 posto). Samo u teoriji, ove dvije lijeve opcije, zajedno imaju više od HDZ-a. No ne treba zanemariti ni ostale glasovi na desnici.

MOST bira više od 11 posto ispitanika (12,4 posto u siječnju); jako su blizu trećoj poziciji. Domovinski pokret s Ivanom Penavom nešto raste pa se približavaju izbornom pragu (4,3 posto sada, a bili su na 3,7 posto u siječnju). Svi ostali su daleko; na oko jedan posto: od FOKUSA (sada 1,5 posto, imali 1,4 posto u siječnju), CENTRA (sada 1,3 posto, bili na 1,4 u siječnju). Preko HSS-a (na 1,2 posto kao i u siječnju), IDS-a (sada su na 1 posto, bili na 1,1 posto u siječnju), dok su ostali i ispod toga iako prostora među građanima ima: neodlučnih je gotovo 16 posto!

Najpozitivniji političar

Zoran Milanović i u veljači je najpozitivniji političar (22,9 posto sada, bio na 20,2 posto u siječnju). Predsjednika u takvom svjetlu vidi gotovo četvrtina ispitanika. Predsjednik Vlade Andrej Plenković – 11,5 posto ispitanika premijera smatra najpozitivcem (u siječnju 14,7 posto), što je njegov najlošiji rezultat na ovoj ljestvici u zadnjih godinu dana. Treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i to s nešto boljim rejtingom u odnosu na siječanj (8,2 posto sada, 7,2 posto u siječnju).

Ostali su daleko; od ministra financija Zdravka Marića koji je nešto rjeđe pred kamerama (sada na 2,6 posto, u siječnju bio na 2,4 posto), slijedi Peđa Grbin (sada 2 posto, u siječnju 1,7 posto), pa Sandra Benčić (sada na 1,8 posto, u siječnju bila na 1,2 posto), onda i Nikola Grmoja (sada na 1,3 posto, u siječnju bio na 0,9 posto).

Najnegativniji političar

Premijera Plenkovića u veljači više od 31 posto građana negativno ocjenjuje što je njegov najlošiji rejting u zadnjih godinu dana (bio na 28,6 posto u siječnju). Raste negativan doživljaj i predsjedniku Republike kojeg gotovo petina ispitanika smatra najnegativcem (sada na 19,9 posto, a u siječnju bio na 18,7 posto). Uslijed slabe i nikakve obnove nakon potresa na trećem je mjestu ministar Darko Horvat kojeg oporba želi opozvati (sada na 6 posto, u siječnju bio na 5,3 posto).

Rast negativnog doživljaja bilježi i prvi čovjek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (4,5 posto sada, a u siječnju 3,7 posto), baš kao i ministar obrane Mario Banožić s kojim predsjednik Republike ne želi surađivati (sada na 2 posto, a u siječnju 0,9 posto), a lošiji je i rejting najglasnijeg MOST-ovca Nikole Grmoje (sada 1,5 posto, 1,1 u siječnju). Slijedi Milorad Pupovac (sada 1,4 posto, a 2,1 u siječnju).

Ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Uz blagi rast Pantovčak ostaje na dobar – tri (prema 3,01 iz siječnja), s tim da najbolje kotira među biračima SDP-a (3,69 sada, a u siječnju 3,56) i novim prijateljima iz MOST-a (3,64 sada, a u siječnju 3,45); i jedni i drugi Uredu predsjednika daju četvorku. Vladi jedino birači HDZ-a daju četvorku (3,51), ukupno su i dalje na dovoljan dva (2,28 sada, u odnosu na 2,30 u siječnju). Istu ukupnu prosječnu ocjenu i u veljači je dobio parlament (2,09 sada, u odnosu na 2,10 u siječnju).

Završavamo s društvenim optimizmom koji nastavlja padati. Rekordan je postotak pesimističnih; više od 75 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (74 posto u siječnju), što je najviše u zadnjih godinu dana. Manje od 17 posto smjer ocjenjuje dobrim (16,7 u veljači, a 17,8 posto u siječnju).

Na ovu nezavidnu sliku najviše utječu inflacija, poskupljenje namirnica i energenata jer su to teme koje su u veljači građani ocijenili najvažnijima. Ispred i pandemije i često jalovih svađa državnog vrha.

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. veljače 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.