NEZADOVOLJNI UMIROVLJENICI: Jedni jedu zelje, drugi meso, a prema izračunu DZS-a svi jedu sarmu
Od početka 1999. godine model usklađivanja mirovina, osim indeksa rasta plaća uzima u obzir i troškove života, a nešto kasnije i indeks potrošačkih cijena, odnosno inflacije, istaknula je Hrvatska stranka umirovljenika čije priopćenje prenosimo u nastavku.
“Uključivanje inflacije u izračun postotka usklađivanja imao je za cilj zadržati realnu vrijednost mirovina, odnosno zaštititi kupovnu moć umirovljenika. Tako je ovih dana na tekuće račune umirovljenika „ateriralo“ rekordno usklađivanje mirovina, ali nedovoljno i tek je djelomično obeštećenje i zaštita mirovina od divljanja cijena i galopirajuće inflacije.
Nedavno smo mogli pročitati mišljenje profesora Branka Novaka s Ekonomskog fakulteta u Osijeku o pogrešnom zakonskom rješenju usklađivanja mirovina. U godinu dana (lipanj 2022./ lipanj 2021.) cijene su porasle 12,1, a plaće 8,49 posto, pa je po njemu dosta nelogično i paradoksalno, da stope cijena rastu brže od bruto plaća, a ponder cijena je niži od pondera bruto plaća. Prema tome usklađivanje mirovina od 1. srpnja iznosi 6,18 posto, umjesto da bude preko osam posto! Problem je u članku 88. stavku 3. ZOMO-a prema kojem DZS izračunava prosječne stope rasta cijena i bruto plaća.
Prema DZS-u cijena ulja nije u godinu dana povećana 100 posto (s 10 na 20 kn), već samo za 50 posto. Takvo djelomično usklađivanje potpuno je krivo i besmisleno, ne štiti mirovine od inflacije, posebno sada u vrijeme visoke inflacije. Kao primjer izračuna indeksa i stopa s ponderima često slušamo pohvalu premijera Plenkovića: „U našem mandatu od 2016. mirovine smo povećali za 20 posto“! Da, matematički je to točno, jer sada prosječna mirovina iznosi 2.707 kuna, a 2016. je iznosila 2.245 kuna.
No točno je, i da mirovine nije povećala Vlada, već je to rezultat zakonskog usklađivanja mirovina! I kad bi na taj način DZS izračunavao stope rasta, onda bi najnovije usklađenje stvarno iznosilo 8,10 posto! Razlika od 1,92 posto na prosječnu mirovinu do kraja godine znači 354 milijuna uštede za državni proračun, ali na štetu umirovljenika! U prethodnom polugodištu razlika iznosi 0,48 posto, jer su obadvije stope značajno manje.
Dosadašnja metodologija izračuna prosječnih stopa usklađivanja prema odredbi ZOMO-a značajno utječe i na stalan pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći! Naravno, osim ove izmjene, za umirovljenike je poželjna umirovljenička košarica, usklađivanje samo prema povoljnijem parametru između cijena i plaća, kao i kvartalno usklađivanje mirovina za što se Hrvatska stranka umirovljenika kontinuirano zalaže.”