NEUROLOG ĐERKE: Družite se kad ste u prilici – najbolje i najučinkovitije ćete prevenirati demenciju

Demencija i Alzheimerova bolest predstavljaju ozbiljne izazove za mentalno zdravlje, osobito u starijoj životnoj dobi.

Razumijevanje rizičnih faktora i simptoma ovih stanja može nam pomoći prepoznati ih na vrijeme, ali i poduzeti korake za očuvanje kognitivnog zdravlja. Koncept brain fitnessa – održavanje aktivnosti kroz mentalne vježbe, zdravu prehranu i fizičku aktivnost – pokazao se ključnim u prevenciji. “Redovito njegovanje zdravih navika može značajno pridonijeti kvaliteti života i očuvanju mentalne oštrine u svim životnim fazama” – istaknuo je u Intervjuu Media servisa neurolog Filip Đerke.

Slično kao što tjelesna aktivnost jača tijelo, kognitivne aktivnosti pomažu održati oštrinu uma. Redovita praksa brain fitnessa povezuje se s povećanom sposobnošću mozga da se prilagodi promjenama, što je ključno za očuvanje kognitivnih sposobnosti s godinama. Osim toga, socijalna interakcija, kreativnost i učenje novih stvari pomažu smanjiti osjećaj usamljenosti i depresije, što također ima pozitivne učinke na zdravlje mozga.

“Mi kažemo umjereni intenzitet tjelesne aktivnosti. To bi značilo da osoba radi tjelesnu aktivnost i da se pritom oznoji. Za naše seniore je to najčešće nordijsko hodanje, pješačenje, neki planinarski izleti, ovisno od grupe do grupe. Pritom, ja moram reći da brain fitness nije samo fizička aktivnost, ona prevenira niz drugih stanja, i kardiovaskularni rizik smanjuje pa tako i ovaj neurokognitivni rizik, da tako kažemo. S druge strane, tu je i druženje bitno. Bitno da to nisu individualni treninzi nego da se družite sa svojim vršnjacima, da nađete zajedničke teme, da ste uključeni u zajednicu.”

Čak 44% slučajeva demencije može se prevenirati, ističe Đerke, koji također navodi faktore rizika koji mogu ubrzati razvoj ovog stanja.

“Pušenje, alkohol, tjelesna inaktivnost… jedan od rizikofaktora je recimo ako ne čujete dobro. Osobe starije životne dobi već nakon što pređete pedesete, to nisu stari ljudi, ali ako slabije čuju to je rizikofaktor da će se brže razviti demencija. Vid recimo, osoba koja lošije vidi, to je isto rizikofaktor, hiperkolesterolemija, povišene masnoće u krvi su isto spomenute kao jedan decidirani rizikofaktor. Tu imamo i ove kardiovaskularne rizike, znači šećer u krvi, visok tlak i debljina, to su preventabilni rizikofaktori na koje odmah možemo, da ne kažem od srednje škole, početi paziti.”

Za brain fitness nikada nije ni prerano ni prekasno – nastavlja Đerke. Osim redovitog druženja i igranja različitih igara koje stimuliraju mozak, važno je i stalno usvajanje novih vještina, jer one potiču neuroplastičnost, sposobnost mozga da se prilagođava i stvara nove veze.

“Idemo nešto novo, idemo napraviti neke nove putove u našem mozgu. To je na primjer ono kad netko sa 70 godina počne učiti talijanski jezik. Neće on nikada pričati talijanski, da se mi razumijemo, ili turski zbog ovih serija, nego baš uči nešto novo. Tu su primjerice bile i razne tjelesne aktivnosti, neki sportovi novi koje uče, neke ručne radove, heklanje i tako dalje, netko tko se nije time bavio, što je to internet, kako koristiti internet i tako. Totalno jedan novi put u njihovom mozgu koji se razvija i koji zapravo potiče tu plastičnost mozga mi kažemo, brain plasticity.”

Osim navedenog, kvalitetan san i uravnotežene prehrane s nižim unosom ugljikohidrata također pomaže u usporavanju napredovanja demencije – zaključuje Đerke.