(NE)PRAVEDNI PROFESORI: Treba li ukinuti anonimne prijave protiv nastavnika?

Početak nove školske godine nosi sa sobom nosi i stare probleme. Učenici se ponekad suočavaju sa situacijom koju nije lako riješiti – to je osjećaj da je nastavnik nepravedan, daje slabije ocjene ili ima strože kriterije prema nekim učenicima.

Piše: Marina Vraneković (Media servis)

S druge strane, nastavnici traže ukidanje anonimnih prijava jer smatraju da takve prijave zloupotrebljavaju.

Majka gimnazijalca iz Zagreba ispričala nam je da roditelji već i prije upisa djece u srednje škole točno znaju koji su profesori na glasu kao nepravedni. Njezin sin je, kaže, nizao same petice, sve dok u gimnaziji nije dobio profesoricu iz hrvatskog kod koje nikad nije dobio više od 3 iz lektire. Pomislila je da možda ipak nije problem u njenom sinu i odlučila ga je testirati.

“Ja sam s njim radila jedno dvije, tri lektire, sjedila bi pola večeri s njim i pomagala mu kako da sroči rečenice da to stvarno dobro izgleda. Htjela sam biti sigurna je li do mog djeteta. Uvijek sam sklonija reći da se potrudi i bude bolji, nego da optužim profesoricu. S njim sam odradila te dvije, tri lektire, on je opet dobio 3.”

Dodatni dokaz da nije problem u njenom sinu, mami je bio to što nitko drugi u razredu nije imao dobru ocjenu iz hrvatskog.

“Svi su oni odlikaši, njihov prosjek je bio 4,8 na kraju prvog razreda. Samo troje učenika je prošlo s 4. U tu školu su se upisivali učenici s maksimalnim brojem bodova.”

Profesoricu, koja je na kraju otišla na porodiljni, u prvom razredu gimnazije nije se usudila prijaviti jer se bojala osvete.

“Pitanje je koliko ljudi poseže za tim čak i anonimno. Da i nema toga, apsolutno je glavni razlog da se ljudi boje da će biti nanesena šteta djetetu i da će imati više problema nego što ih sad ima.”

S druge strane, čak osam tisuća učitelja, nastavnika i profesora potpisalo je peticiju kojom traže izmjene Zakona o prosvjednoj inspekciji i ukidanje anonimnih prijava, jer smatraju da su većinom nepravedne i da im stvaraju stresne situacije. Tamara Šoić je nastavnica hrvatskog jezika i pokretačica te peticije.

“Jednom prilikom me jedan učenik prijavio jer je rekao da mu je bilo dosadno. Ja sam mu taj dan dala neopravdan sat, a on je izguglao broj prosvjedne inspekcije. Ja sam zbog toga mjesec dana imala kontrolu. Drugi put bi razmislio da mu roditeljima na kućnu adresu dođe uplatnica za izlazak na teren.”

Nastavnica Šoić kaže da nije protiv nadzora, ali je protiv toga da svatko može prijaviti bilo kojeg profesora. Znaju se dogoditi situacije kad nastavnike prijave kolege zbog privatnih svađa.

“Nadzor treba postojati, on je potreban jer radimo posao koji radimo, no protivimo se anonimnoj prijavi, jer je to na neki način utjerivanje straha. Jako puno prijava dolazi iz naših redova, u tome možda i je najveći problem. Sam taj osjećaj da vam netko dolazi na sat je vrlo neugodan osjećaj, a pogotovo kad vas netko prijavljuje zlonamjerno.”

Prema podacima koje smo dobili iz resornog ministarstva, sektor za inspekcijski nadzor u 2018. godini je imao 440 predmeta s anonimnim podnositeljem, a u pola njih je pokrenut postupak. Za nastavnike je 50 posto neutemeljenih prijava velik broj. Okupljeni u Udrugu Nastavnici organizirano ističu da je situacija s anonimnim prijavama uzela previše maha i da treba slijediti primjer Slovenije u kojoj prijavitelj nepravilnosti plaća u startu 50 ili 100 eura, a ako se dokaže da je bio u pravu – novac mu se vraća.

Kome će na kraju biti lakše ili teže nositi se s izazovima školovanja, roditeljima, djeci ili učiteljima, znati će se nakon izmjena Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Kako doznajemo iz Ministarstva znanosti i obrazovanja osnovano je povjerenstvo koje će raditi na tim izmjenama te će obrađivati i ovu temu.