(NE)OPRAVDANA BOLOVANJA: Hrvati 19 milijuna dana na bolovanju – kontrolori skraćuju bolovanja

Hrvati su prošle godine na bolovanju proveli više od 19 milijuna dana. Bilo je i onih koji su na bolovanju ostali duže nego što je bilo potrebno. Kontrolori su takvima stali na put.

Liječnici ističu da se sve vrste slučajeva javljaju, posebno kada ljudi žele otvoriti bolovanje uoči praznika. Na dnevnoj razini, bilo je više od 63.000 bolesnih, a prosječno se na bolovanju provodi 11 dana.

Što se tiče lažnih bolovanja, bilo je i takvih slučajeva. Točnije, kontrolori su utvrdili da 28 posto onih na bolovanju više ne moraju biti na bolovanju. Liječnici kažu da ima svega, posebno uoči neradnih dana.

Mirela Marković iz KOHOM-a za Dnevnik Nove TV kaže: “Evo i danas je slučaj prije sutrašnjeg izbornog dana da na početku imam dva upita za otvaranje bolovanja. Pacijenti su naručeni da dođu u ambulantu pa ću procijeniti treba li im današnji dan slobodan ili možda čak žele četvrtak i petak.”

Ljudi mogu biti vrlo kreativni kada žele otvoriti bolovanje, čak i kada im to nije stvarno potrebno. “Najčešće je to neka jednodnevna temperatura, 37,5. Probavne smetnje su pri vrhu ili možda čak drugi uzrok. To najčešće navedu i da imaju proljev, da im je mučnina. Glavobolja, južina i tako”, navodi Marković.

Ipak, bolovanja su manja nego godinu prije. Prošle godine HZZO je za bolovanja izdvojio više od 207 milijuna eura, što je znatno manje od gotovo 217 milijuna eura koliko je izdvojio godinu prije. Razlog pada je manje izolacija zbog korone, ali i to što kontrolori sada mogu i zatvoriti bolovanje.

Nenad Korkut iz HZZO-a rekao je: “Do sada su mogli sugerirati izabranom doktoru da on zatvori bolovanja. Izabrani doktor je, naravno, nadležan za otvaranje i zatvaranje bolovanja, ali sada, po novom od četvrtog mjeseca naši kontrolori mogu i direktno zaključivati bolovanja.”

Najčešći razlozi za odlazak na bolovanje su bolesti mišićno-koštanog sustava, prijelomi i ozljede, trovanja, akutne infekcije gornjeg dišnog sustava. “Kod dugih bolovanja su to najčešće, nažalost, onkološke dijagnoze, ali ono što je isto zabrinjavajuće – duševne bolesti”, kaže Korkut i dodaje kako su te bolesti u porastu.

“Liste rade svugdje problem pa tako i kod bolovanja. Kod nekih bolesnih stanja bi kraće mogli biti pacijenti na bolovanju da su te liste čekanja dostižnije”, smatra Marković.

U kontrolama je izrečeno najviše opomena, a bilo je i novčanih kazni.