NEKA ZANIMANJA NESTAJU: Ali, tehnologija proizvodi nova – zašto su privlačna?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trenutačno je malo više od 110 tisuća nezaposlenih, a slobodnih radnih mjesta je oko 27,5 tisuća. Neka bi zanimanja mogla i nestati zbog ubrzane digitalizacije i razvoja tehnologija. Zamijenit će ih nova, zanimanja budućnosti.

Slobodno vrijeme tijekom rodiljnog dopusta, Martina Čorak, inženjerka strojarstva, provodila je na Instagramu, dijeleći svoja razmišljanja i savjete o novcu. Vidjevši da sve više ljudi zanima što to ona zna, a oni ne, odlučila je svoje znanje naplatiti i nastala je roza prasica.  – Ja sam mama do četiri, pet popodne, dok suprug ne završi s poslom, onda postajem roza prasica na dva, tri sata kada imam rad sa ženama jedan na jedan, rekla je za HRT.  Kroz “coaching” pomažem ženama promijeniti uvjerenja o novcu, sve one misle koje nas koče da damo otkaz pa pokrenemo biznis i da zapravo sebi daju dozvolu za kojom stvarno žude, pojasnila je.

Sociolozi kažu živimo u vremenu u kojem je rad kao takav na prekretnici. Sve što živimo možemo i naplatiti i učiniti svojim zanimanjem. Primjerice neki na društvenim mrežama naplaćuju svoje znanje, neki popularnost.

Zbog nedostatka slobodnog vremena spremni smo drugima platiti da umjesto nas glačaju, čiste nam kuću, šetaju pse. A sve je više onih kojima je jedini kriterij, uživanje u poslu. U toj su kategoriji, “gameri”. Nikola Stolnik je hobi pretvorio u ozbiljan biznis, organizira turnire računalnih igrica.

– Naš dan izgleda tako da smo jako puno na internetu, puno na platformama za računalne igre, u samim igrama jer moramo ih znati bolje od ikoga drugoga. Apsolutno se igramo i na poslu, ja sam ovo odabrao jer mi je strast i mi moramo. kako bi bili dobri u ovom poslu, biti i zaigrani kako bi tu strast prenijeli na druge, tako da da, igramo se dosta, rekao je.

Paulina Lalić igra računalne igrice, organizira turnire i komentira ih, to je njezin posao iz snova, odluku da od tog posla i živi nije ju bilo strah donijeti.

– Pa više je bilo strah moje roditelje nego mene, ali ja sam sretna što sam to napravila i nikada to ne bih promijenila, kazala je.

Društvo i dalje negativno gleda na spoj posla i užitka

Društvo i dalje ponekad negativno gleda na poslove koji su isprepleteni užitkom, no terete nekih bivših sistema, mlađe generacije više ne nose.

– Ekonomska kategorija je novac, socijalna kategorija je neka sigurnost rada, a to mlađim generacijama ne igra veliku ulogu u društvu rizika u kojem su oni odrasli, pa i rođeni, a treća varijabla je kulturna dimenzija rada u kojoj se možete ostvariti i rasti kao osoba, pojasnio je sociolog Erik Brezovec.

A upravo je ona sve važnija. Kriteriji poslodavaca čini se sve su niži, a kriteriji mladih vezani za uvjete rada, sve viši.

Balković: Promjene će biti samo brže i intenzivnije

Izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a i rektor Sveučilišta Algebra, naglasio je kako je gotovo nemoguće odgovoriti kakva će se zanimanja za 25 godina nuditi onima koji su rođeni danas, budući da se tržište brzo mijenja.

– To je gotovo nemoguće odgovoriti. Kada pogledate koliko se zadnjih nekoliko godina promijenilo tržište rada, zbog AI-a, digitalizacije i automatizacije, može se samo ukazati da je tvrtka OpenAI, koja je razvila ChatGPT, objavila da očekuje da 80 posto radnih mjesta, AI vrlo malo promijeniti, ali će za 20 posto radnih mjesta temeljito promijeniti, rekao je.

Neka radna mjesta, će se, kako kaže, značajno promijeniti za nekoliko godina, a što će biti za 25 je teško predvidjeti. – Vrijeme u kojem živimo je i promjene koje doživljavamo su najsporije koje ćemo pamtiti do kraja života. Promjene će biti samo brže i intenzivnije i to moramo prihvatiti, kazao je.

– Društvo se prilagođava najvećom brzinom kojom može, dodao je. Balković je naglasio kako su online radna mjesta konkurentna te da bi se poslodavci trebali prilagoditi radu od kuće.

– To su konkurentna radna mjesta, ali trebamo online rad podijeliti u dvije skupine. Jedno je samozapošljavanje, koje nosi određenu dozu nesigurnosti, s druge strane, rad online, je moguć i kod poslodavca. Tako vidimo da velik broj naših kolega radi na drugačiji način, rekao je.

Naglasio je kako će radna mjesta koja nude rad od kuće biti privlačnija radnicima.

“Plaća više nije ključni element, mladi se pitaju ‘je li moj posao smislen?'”

Govoreći o činjenici da su zanimanja poput obrtnika, logopeda i učitelja još uvijek potrebna, kazao je kako će njihov broj regulirati tržište.

– Ravnotežu će pružiti tržište. Ako danas jednako plaćate keramičara i programera, onda će za sve biti mjesta, jer na onom mjestu gdje neće biti odgovarajućeg kadra, cijena rada će biti veća, nastavio je.

Istaknuo je da se tome mora prilagoditi i školstvo budući da je Hrvatska u 10 godina izgubila gotovo 18,5 posto svoje srednjoškolske populacije.

– Bit će više izbora za one koji će birati posao u budućnosti. Poslodavci će se također morati prilagoditi mladima, rekao je. – Hrvatska ima nikad nižu nezaposlenost, veliku konkurenciju, poslodavci se moraju prilagoditi, a činjenica jest da plaća, kao ključni element, danas sve više biva zamijenjena pitanjem je li moj posao smislen.