NEDOSTATAK POVRĆA: U Britaniji već prodaju na komad – rast će cijene jer Hrvatska je samodostatna tek 60 posto

Velika nestašica i rast cijena povrća u Europi. U Velikoj Britaniji pojedini trgovački lanci ograničavaju kupovinu povrća na primjerice tri rajčice ili tri krastavca jer skupi energenti uzrokuju nestašicu povrća i voća uzgajanog u plastenicima. Očekuje se da će sličan problem uskoro imati ostatak Europe i da će cijene voća i povrća dosegnuti nove razine. 

A kakvo je stanje u Hrvatskoj? Povrće nikad skuplje, proizvođača, sve manje. Zbog pretoplog početka zime i nevremena u Španjolskoj i Maroku propalo je povrće u plastenicima. Divljaju cijene u Nizozemskoj, ali i Velikoj Britaniji, gdje se čak i rajčica prodaje na komad. U Hrvatskoj službeno toga nema – no neki zbog visokih cijena tako kupuju.

Nije ni zagrebačka Zelena tržnica ono što je nekad bila.”Povrća je inače manje nego prije. Manje je i proizvođača, smanjen je i kapacitet tržnice. Ljudi jednostavno nemaju računicu da bi proizvodili”, govori prodavač Ivan Tomčić. “Ja sam tu 32 godine, da nije uvoza, mi bi bili gladni”, priča prodavač Mirko Vrtan.

Hrvatska ne prozvodi dovoljno ni za dvije trećine svojih potreba.

“Smanjila se tu proizvodnja. U Kovidu su nam rekli povećajte proizvodnju, moramo biti samodostatni, granice su se zatvorile. I šta? Mi povećamo proizvodnju, a oni puste uvoz iz trećih zemalja i ja režem i bacam dva hektara povrća jer nemam kud s tim”, objašnjava za RTL Danas Marina Galović, predsjednica Udruge zagrebačkih povrćara.Sličnu situaciju proizvođači će imati za Uskrs kada krene prodaja rotkvica, salate i mladog luka.

“Doći ću u noćnu smjenu na Zelenu tržnicu, ko domaći opskrbni lanac i tamo ćemo stajati i gledati jedni druge jer jednostavno kupaca nema. Kad ga nazoveš i pitaš ga zašto te nema, zašto ne kupuješ kod nas, reći će – ah došlo je puno salate u hladnjači iz uvoza, iz Italije, rotkvice, makedonskog luka, koji je povoljniji, niži od naše proizvodnje čak u prodaji i to onda smanjuješ kapacitet dok ne dođeš do točke da više nisi rentabilan”, dodaje Marina.

A kad ne mogu više plaćati račune, zatvaraju proizvodnju. Samo u Zagrebu u posljednje dvije godine nestala je četvrtina OPG-ova.

“Hrvatska je u povrću samodostatna nekih 60 posto. Imamo jako nisku razinu proizvodnje. Moramo razmišljati kako da potaknemo u investicije u staklenike i plastenike da budemo samodostatni”, upozorava stručnjak za agro-politike Miroslav Kuskunović u svom hostovanju na N1 televiziji.

“Mi imamo usitnjenu proizvodnju. Proizvođači su nam mali, usitnjeni, i jako puno svoje robe prodaju na sivome tržištu. Slabo pričamo o proizvodnji i birokratskim barijerama ne potičemo udruživanje nego ga spriječavamo. Naši proizvođači su zbunjeni. Nama je 40% poljoprivrednika starije od 65 godina. To su ljudi koji ne mogu prihvaćati nova znanja i tehnologije. Mi ih moramo motivirati i voditi, a naša administracija je na neki način odvojena od sela i proizvodnje”.

Ističe dodatni problem: “Naši proizvodi poljoprivredni iz Hrvatske nisu na polici, a mi svi kupujemo u trgovačkim lancima. Lakše je uzeti voće i povrće iz Španjolske preko kompjutera nego obilaziti naša sela i skupljati male količine da bi bile na polici”.