NE STAJU RUSKE PRIJETNJE: Imamo pravo upotrijebiti nuklearno oružje – tvrdi Medvedev
Osim referenduma kojima Rusija nastoji pripojiti dijelove Ukrajine, ne prestaju nizati i prijetnje nuklearnim oružjem. Zapad na takve ruske akcije spreman je odgovoriti s još više sankcija.
Izvor: Media servis
Posljednji je dan ruskih referenduma u Ukrajini. Vladimir Putin u petak bi se trebao obratiti ruskom parlamentu pa se očekuje moguća objava aneksije dijelova Ukrajine koji su pod kontrolom ruskih snaga. Tajnica Bijele kuće Karine Jean Pierre naglasila je kako SAD referendum ne priznaje i dodala na koje su poteze spremni.
“Nastavit ćemo raditi s našim saveznicima kako bismo Rusiju pozvali na odgovornost i dali potporu Ukrajinu koliko god je potrebno. Spremni smo nametnuti dodatne sankcije Rusiji zajedno s našim saveznicima, kao odgovor na ove akcije koje se trenutno odvijaju. Ako krenu naprijed s aneksijom, bili smo vrlo jasni u vezi s tim.”
Nakon Putinovih prijetnji, nuklearne napade spominje i bivši predsjednik Rusije te zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti, Dmitri Medvedev.
“Zapad traži da Rusija makne ruku s nuklearnog gumba i prijete nam zastrašujućim posljedicama ako upotrijebimo nuklearno oružje. Podsjećam, Rusija ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje ako je to potrebno, u unaprijed određenim slučajevima”, napisao je Medvedev. Dodao je i kako smatra da NATO ne bi reagirao ako bi Rusija upotrijebila nuklearno oružje jer je Savezu bitniji London, Washington ili Bruxelles od Ukrajine.
A s ukrajinske strane, osim borbi za teritorij, vode se i borbe za procesuiranje ruskih zločina. Predsjednik Volodimir Zelenski istaknuo je što smatra potrebnim da bi Rusija napokon odgovarala za učinjena zlodjela.
“Teškoća procesuiranja Rusije za ovaj zločin je u tome što postojeći međunarodni pravni instrumenti nisu dovoljni. Ono što je potrebno je Poseban međunarodni sud. I na ovom projektu radimo vrlo detaljno i pedantno. Ne sumnjam – Tribunal će se održati. Za to će odgovarati svi koji su pokrenuli ovaj zločinački rat protiv Ukrajine i slobode u Europi.”
Dodajmo i da su švedske i danske vlasti, ali i tvrtka koja upravlja plinovodom Sjeverni tok prijavile istjecanje plina na dva mjesta iz Sjevernog toka 1 i jednom iz Sjevernog toka 2.