NATO SUMMIT: Rusija izravna prijetnja, ojačan obrambeni plan
NATO summit u Madridu doista je povijesni. Usuglašen je novi Strateški koncept u kojem se Rusija navodi kao izravna prijetnja, napravljen je zaokret u obrani, nastavlja se pomoć Ukrajini, a Turska je povukla blokadu stoga je Finskoj i Švedskoj otvoren put za ulazak u ovaj vojno-politički blok.
Izvor: Media servis
Dok je u prošlom konceptu Rusija bila strateški partner NATO-u, novim Strateškim konceptom navedena je kao izravna prijetnja sigurnosti, vrijednostima i međunarodnom poretku. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je jasniju i ojačanu obrambenu politiku, povećanje broja visoko spremnih jedinica za više od 300 tisuća kao i unaprijed pozicionirane opreme.
“Ovo je prvi put od Hladnog rata da imamo ovakav plan s ovoliko vojnika u visokom stupnju pripravnosti‘‘.
I američki predsjednik Joe Biden najavio je veću prisutnost američke vojske po europskim zemljama. Rasporedit će dodatne razarače u Španjolskoj, još protuzračne obrane u Njemačkoj i Italiji, uspostaviti stalni stožer 5. armijskog korpusa u Poljskoj, nove rotacijske brigade u Rumunjsku, unaprijediti rotacijsko raspoređivanje u Baltiku i rasporediti dodatne eksadrile F-35 zrakoplova u Velikoj Britaniji.
“Zajedno sa saveznicima osigurat ćemo da je NATO spreman suočiti sa svim prijetnjama iz svih smjerova, s tla, s mora i iz zraka. Dokazujemo da je NATO potrebniji nego ikada i da je važniji nego ikada‘‘, rekao je Biden.
Jača obrana znači i veće troškove, stoga su ponovili cilj iz 2014. da će članice u obranu izdvajati 2 posto BDP-a. Svi su sudionici summita pozdravili sporazum postignut između Turske s jedne strane i Švedske i Finske s druge, zbog čega je Ankara povukla blokadu pregovora za njihovo pristupanje ovom vojno-političkom bloku.
Turska je dobila što je tražila – ukidanje embarga na tursko oružje i suradnju s nordijskim zemljama u borbi protiv Radničke stranke Kurdistana i pokreta Feto, koje turski predsjednik Erdoğan smatra terorističkim skupinama. Tražit će izručenje 33 pripadnika pokreta. Stoltenberg je više puta ponovio da je ovo povijesni summit.
‘‘Tim pokazujemo da su vrata NATO-a otvorena i da ruski predsjednik Putin nije uspio u zatvaranju vrata. Dobio je upravo suprotno od onoga što želi. Htio je manje NATO-a, a dobiva više ulaskom Finske i Švedske u Savez‘‘.
Švedska premijerka Magdalena Andersson ne krije zadovoljstvo:
“Kada postanemo članica NATO-a to će povećati sigurnost Švedske i naših stanovnika, ali i više od toga. Povećat će sigurnost za sve članice NATO-a i njihove stanovnike jer Švedska će biti pružatelj sigurnosti za NATO‘‘, rekla je švedska premijerka.
‘‘Drago mi je što završavam ovu fazu na putu Finske prema NATO-u. Sada se veselim plodnom razgovoru o ulozi Finske u NATO-u s našim budućim saveznicima‘‘, poručio je sinoć finski predsjednik Sauli Niinistö, s kojim se na marginama summita sastao predsjednik Zoran Milanović, koji je od početkao bio stava da na širenje NATO-a treba uložiti veto dok se ne riješi situacija s izbornim zakonom u BiH. Kaže, sve bi isto ponovio, a na pitanje daje li sada podršku ovim dvjema zemljama za ulazak u Savez, Milanović odgovara:
“To ovisi o Hrvatskom parlamentu. Ja sam ponovio više puta i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku i sada i sutra će biti sastanak sa Šveđanima. Ovdje nema ništa osobnog što se mene tiče. To su države koje ispunjavaju visoke kriterije. Ovo što Turska traži od njih je dosta. Ja sam tu principijalno više na švedskoj nego na turskoj strani. Moj platni razred je Hrvatska i njeni interesi, prema tome, to je sad na savjest hrvatskim parlamentarcima.”
Dodajmo da nakon službenog poziva za pristupanje, ulazak u NATO mora ratificirati 30 parlamenata. Lideri NATO-a na dvodnevnom summitu dogovaraju i paket pomoći Ukrajini, čiji im se predsjednik Volodimir Zelenski obratio video vezom. Zatražio je financijsku i oružanu pomoć jer tvrdi da njegova zemlja treba oko pet milijardi dolara mjesečno za obranu.
‘‘Rusija nije pokrenula rat samo da bi pokorila Ukrajinu, nego da diktira uvjete u Europi i diktira budući svjetski poredak. Rusija želi apsorbirati grad po grad u Europi, u zemljama koje Rusija smatra svojim vlasništvom, a ne neovisnim državama‘‘.
Na povijesnom summitu prvi put sudjeluju i zemlje Indopacifika, predstavnici EU-a kao i Švedska, Finska i Gruzija.