NAKON TRUMPOVOG GOVORA: Okreće li novi predsjednik SAD-a leđa Europi i što bi to moglo značiti?
Inauguracijski govor novog američkog predsjednika pozorno se pratio diljem svijeta. Od Moskve, preko Berlina do Zagreba analizira se što njegove poruke mogu značiti, kako se postaviti, koji prvi potez povući.
Izvješće: Mila Moralić
S izborom novog američkog lidera počinje nova partija šaha, u vječnoj borbi za ekonomsku i političku moć…
Amerika i Amerikanci, te su riječi obilježile govor Donalda Trumpa, 45. američkog predsjednika. Potpuno okrenut domaćim problemima, jedino što je Trump spomenuo u vanjskoj politici bilo je potpuno uništenje radikalnog islamizma. Ni riječi o saveznicima, ni riječi o NATO-u, ni riječi o Europi.
“Događat će se promjene u američkoj vanjskoj politici. Dojam je da će se Amerika zatvarati u sebe i voditi računa samo o svojim interesima, naročito nakon glavne poruke njegovog govora da će se kupovati američko i investirati samo u američko. Dakle sve će morati biti američko”, kaže PR stručnjak Krešimir Macan. Ne možemo reći da je Trump nešto promijenio u odnosu na kampanju. Postoji dosljednost u njegovoj ideji povezivanja s Rusijom, smanjivanja kineskog utjecaja, izoliranja Europe.
Profesor sociologije sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Dario Čepo kaže da je Trump jasno pokazao da njegova verzija republikanizma znači zatvaranje u sebe, napuštanje velikog dijela globalnih žarišta problema kojima se Amerika dosada bavila..”Za Hrvatsku to primarno znači veća koncentracija na Europsku uniju, a manje očekivanja da će NATO riješiti neke stvari. Vidjeli smo već koliko je Trump kritičan prema tom Savezu. To naravno znači i jačanje Rusije i ruskog utjecaja na području jugoistočno Europe kroz Republiku Srpsku i Srbiju jer će se administracija Donalda Trumpa prestati aktivno baviti ovim područjem”.
Mnogi ugledni svjetski analitičari, urednici i novinari danas donose pitanje: Okreće li Amerika leđa Europi i je li moguće savezništvo Trumpa i Putina u stilu Jalte, koje bi nanovo definiralo geopolitičke linije Starog kontinenta s dubokim posljedicama za Europsku uniju i njene istočne susjede. S obzirom na strukturne probleme koje Europska unija trenutno ima, optimizam nije na nekom nivou, kaže Čepo.
“Problem Europske unije su unutarnji razdori, jačanje euroskeptičnih pokreta u državama poput Francuske ili NIzozemske koje uistinu mogu dovesti u pitanje opstojnost Unije”, kaže Čepo. U takvom okruženju nije isključeno da pojedine europske države potraže direktno savezništvo s Rusijom. Dvije stvari u narednom će razdoblju pokazati smjer, prvo: opstanak europskih sankcija protiv Rusije, čemu se Italija i Francuska već otvoreno protive te odabir Trumpovog prvog međunarodnog državničkog susreta.
Hoće li to biti s nekim od europskih lidera, poput Angele Merkel, ili pak s Putinom? Njemačka kancelarka ovaj je tjedan izjavila kako bi voljela posjetiti Trumpa u Washingtonu, no da još nije pozvana.
Ruski predsjednik također poručuje da je spreman za susret, no njegov glasnogovornik poručuje da bi pripreme mogle trajati mjesecima. Naglasio je kako bi bilo pogrešno misliti da će rusko-američki odnosi nakon dolaska Donalda Trumpa biti med i mlijeko. “Mi smo dvije najveće zemlje na svijetu. Ne možemo živjeti bez trvenja i sukoba interesa”, poručili su iz Kremlja.