NAKON PRAVOMOĆNIH PRESUDA: Kada bi haški osuđenici mogli na slobodu?
Bosanskohercegovačkim Hrvatima, koji su optuženi za zločine nad muslimanima u BiH tijekom 1993. i 1994., pravomoćnom je presudom Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo kazne dosuđene u prvostupanjskoj presudi – kupno su dobili 111 godina zatvora.
Međutim, osuđenici mogu na slobodu i nakon što odsluže dvije trećine kazne. Ali, u to vrijeme neće im se uračunati ono koje su proveli u tzv. kućnom pritvoru.
I sada ostaje zanimljivo pitanje – kada bi osuđena petorica mogla na slobodu?
Među prvima bi uvjetnu slobodu mogao osjetiti Valentin Ćorić, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a.
Osuđen je na 16 godina zatvora, a Ćorić je većinu kazne već odslužio. Zahtjev za uvjetno puštanje može predati 45 dana prije tog roka.
Ćorićevi se pak odvjetnici nadaju kako će mu se uračunati i četiri mjeseca koja je zbog bolesti proveo na liječenju u Hrvatskoj, pa bi mogao izaći još ranije.
Berislav Pušić, koji zbog bolesti nije bio na izricanju presude, ima sličnu priliku, jer za uvjetno otpuštanje imat će uvjete za četiri mjeseca.
Bruno Stojić , koji je osuđen na 20 godina zatvora, do dana kad će odslužiti dvije trećine kazne ima 3 godine i 2 mjeseca, jednako kao i Milivoj Petković, koji je također osuđen na 20 godina.
Jadranko Prlić najdulje će čekati izlazak na slobodu – još 6 godina.
Valja naravno i podsjetiti kako ranije puštanje, zapravo puštanje na uvjetnu slobodu, nije zajamčeno pravo, već tek benificija.
Pitanje je i gdje će bosanskohercegovački Hrvati služiti svoje kazne. Praksa suda je bila da ih šalju u treće zemlje.
Tako će MICT, koji nasljeđuje Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koji se gasi 31. prosinca 2017., donijeti odluku u koju će se zemlju uputiti pravomoćno osuđeni.
Sve može i potrajati, jer je već zabilježeno kako je teško pronaći zemlju prihvatljivu sucima, a da i ona sam želi preuzeti nekog tko je osuđeni ratni zločinac.
PISALI SMO:
O TOME SE GOVORI: Hoće li tijelo Slobodana Praljka u Hrvatsku stići u tajnosti? – čitajte OVDJE.