NAJNOVIJI REJTING STRANAKA: HDZ-u ne može nitko ništa, opet bi dobili najviše glasova

Parlamentarni izbori su završeni i vlada je formirana. Prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop koje je objavio RTL, evo kako stoje rejtinzi političara u lipnju.

Ako bi izbori bili provedeni početkom lipnja, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s očuvanom prednošću nad prvom pratiteljicom, SDP, ali i ostalim političkim strankama. U mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 6. lipnja, HDZ je zabilježio izbor od 29.8% (u svibnju 29.5%). Na drugom mjestu je SDP s 22.3% (u svibnju 23.2%).

Poredak stranaka je sljedeći:

HDZ – 29.8%
SDP – 22.3%
Možemo – 9.2%
Domovinski pokret – 8.4%
Most – 6.7%
Treće mjesto, s malom prednošću nad konkurencijom, drži Možemo s izbornom podrškom od 9.2% (prošli mjesec 9.3%). S malim zaostatkom slijedi Domovinski pokret s 8.4% podrške (prije mjesec dana 8.3%).

Na petom mjestu je Most koji je u ovomjesečnom mjerenju zabilježio podršku od 6.7% (u svibnju 5.6%). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daju jednoj od ovih pet vodećih lista, od čega najveći dio “uzima” HDZ.

U odnosu na prošlogodišnji lipanj, od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +5.6; HDZ +3.6; Domovinski pokret +1.5). U međugodišnjem minusu su Most (-1.5 postotnih bodova) i Možemo (-0.18 postotnih bodova).

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1%). U prvoj skupini su sljedeće stranke: IDS (2%), Fokus (1.4%), Pravo i pravda (1.2%) te HSS i Centar (po 1%). Ispod 1% su sljedeće stranke: Radnička fronta (0.8%), HNS i Socijaldemokrati (po 0.7%), HSU i Odlučnost i pravednost (po 0.6%), Hrvatski suverenisti (0.5%), Nezavisna platforma Sjever (0.4%), HSLS i Republika (po 0.3%). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1.4%, uz 10.7% neodlučnih.

Kada je riječ o najpozitivnijim političkim osobama, predsjednik vlade u trećem mandatu Andrej Plenković je zadržao vrh ljestvice s izborom od 17.4% (u svibnju 17.1%). Na drugom mjestu je predsjednik Zoran Milanović s izborom od 16.9% (u svibnju 16.8%). Treće mjesto i dalje drži Sandra Benčić s izborom od 3.6% (u svibnju 3.3%).

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 32.3% (u svibnju 31%). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 20.1% (u svibnju 16.3%).

Prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop, evo kako stoje ocjene smjera kretanja zemlje i rada predsjednika Milanovića:

Smjer kretanja zemlje: Početkom lipnja, 29.4% građana podržava smjer kretanja zemlje, što je porast u odnosu na 27.3% iz svibnja. S druge strane, 58.5% ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, što je pad u odnosu na 60.9% iz svibnja. Za 12% građana nije jasno kakav je smjer zemlje, što je blagi porast u odnosu na 11.2% iz prethodnog mjeseca.

Ocjena rada predsjednika Milanovića: Predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad u lipnju dobio je ocjenu 2.77, što je blagi pad u odnosu na 2.79 iz svibnja. Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3.71), a slijedi ocjena birača platforme Možemo (3.05), Mosta (3.00), Domovinskog pokreta (2.92). Najniža ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (2.45).
Za usporedbu, u istom mjesecu mandata, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3.10, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3.58).

Najvažnije teme mjeseca za građane su pregovori o novoj saborskoj većini i izbor nove vlade HDZ-a i DP-a (31% građana), Eurovizijski uspjeh Baby Lasagne (25.8% građana), i nastavak problema s inflacijom (7.5% građana).

Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 4. lipnja na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka je ±2.77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3.1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.